Jedna od stvari koje najbolje vidite kada svakodnevno razgovarate sa kompanijama iz različitih industrijskih sektora jeste koliko se iza jedne riječi – dekarbonizacija – zapravo krije niz različitih procesa, tehnologija, investicija i odluka. Posebno je zanimljivo to što ne postoji samo jedan put.
Različite industrije polaze s različitih pozicija i razvijaju sopstvena rješenja. Upravo se u toj raznolikosti možda najbolje vidi koliko je transformacija koja je pred nama velika i koliko znanja, investicija i inovacija već postoji unutar same industrije. Stranice koje slijede donose upravo takve priče.
Naše članice govore o svojim strategijama, projektima i pravcima razvoja, svaka iz perspektive sopstvene industrije i izazova s kojima se suočava. Kao Asocijacija srpske energetski intenzivne industrije, upravo te različite perspektive okupljamo za istim stolom.
A kada ih pogledamo zajedno, postaje jasno da pred nama nije samo proces smanjenja emisija, već mnogo šira promjena načina na koji će industrija proizvoditi, investirati i stvarati vrijednost u godinama koje dolaze.
Branko Zečević, predsjednik Metalfer grupe i predsjednik Skupštine ASEII: „Smatram da su velike kompanije članice naše asocijacije među najspremnijima za izazove koje donosi dekarbonizacija i da su na vrijeme prepoznale neminovnost dolazeće regulative u ovoj oblasti. Manje kompanije, kao i kompanije sa starim tehnologijama, nisu tako dobro ušle u ovaj period. Poseban problem predstavlja stalna promjena regulative u oblasti dekarbonizacije, pa je kompanijama prilično teško da sve to isprate. Možda je još veći problem to što dekarbonizacija zahtijeva velika kapitalna ulaganja, za koja mnoge kompanije nisu u stanju da izdvoje sredstva ili dobiju finansijsku pomoć.
Kompanije koje žele da svoje proizvode plasiraju na tržište EU moraju da smanje ugljenični otisak svojih proizvoda kako bi iznos CBAM takse koju njihovi kupci – uvoznici u EU – plaćaju bio što manji. To znači da je ulaganje u smanjenje ugljeničnog otiska proizvoda nešto što nema alternativu i što mora da se uradi.
Mi u Metalferu počeli smo ulaganja u dekarbonizaciju još 2020. godine, znajući šta nas čeka u budućnosti. Uložili smo značajna sredstva u modernizaciju proizvodnje, uz poseban naglasak na smanjenje ugljeničnog otiska naših proizvoda. Danas možemo da se pohvalimo jednim od najnižih ugljeničnih otisaka po toni gotovog proizvoda među svim proizvođačima čelika u Evropi. Nažalost, morali smo potpuno sami da iznesemo finansijski teret ove dekarbonizacije jer nismo imali ni domaće fondove namijenjene dekarbonizaciji niti mogućnost pristupa fondovima EU.
Dodatni problem predstavlja cijena električne energije u Srbiji, koja je danas među najvišima u Evropi. Dok naši konkurenti iz EU plaćaju električnu energiju u rasponu od 40 do 65 eura po MWh, zahvaljujući pomoći koju zemlje EU pružaju svojim energetski intenzivnim industrijama, mi plaćamo značajno više od 100 eura po MWh. Radićemo s našim državnim organima na pronalaženju načina za smanjenje cijene električne energije za strateške industrijske grane, u koje spada i proizvodnja čelika. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje i podršku, bez koje će opstanak energetski intenzivne industrije u Srbiji biti pod znakom pitanja.“
Marko Muhadinović, tehnički direktor fabrike cementa Holcim Srbija: „Tehnološko liderstvo u cementnoj industriji podrazumijeva da se nauka o materijalima, procesno inženjerstvo i upravljanje resursima pretoče u cemente nižeg ugljeničnog intenziteta, bez kompromisa u performansama. Holcim Srbija napravio je pionirski iskorak: prvi smo u Srbiji eliminisali CEM I iz portfolija, prije nego što je regulatorni okvir to zahtijevao, i zamijenili ga cementima nižeg ugljeničnog otiska. Riječ je o transformaciji portfolija kroz smanjenje klinker faktora, optimizaciju mineralnih komponenti, primjenu alternativnih materijala i veću energetsku i procesnu efikasnost. Time dekarbonizacija postaje platforma za inovacije, industrijsku izvrsnost i dugoročnu konkurentnost.
Presudnu ulogu u toj transformaciji ima održivi portfolio, jer inovacija donosi stvarni efekat tek kada je tržišno dostupna i primjenjiva u velikom obimu. ECOPlanet cementi i ECOPact betoni smanjuju ugrađene emisije CO₂ bez kompromisa u pogledu čvrstoće, trajnosti i pouzdanosti. Investitorima, projektantima i izvođačima time omogućavamo da smanje emisije cijelog projekta. Naša ambicija je da održiva rješenja ne budu posebna kategorija, već standard gradnje. U središtu tog modela nalazi se cirkularna ekonomija. Cirkularnost nije samo reciklaža, već industrijski model u kojem materijale duže zadržavamo u upotrebi, smanjujemo potrošnju primarnih resursa i nusproizvode drugih industrija vraćamo u proizvodnju kao vrijedne sirovine.
Holcimova tehnologija ECOCycle na globalnom nivou omogućava rješenja sa 10 do 100 odsto recikliranog materijala, uz očuvanje zahtijevanih performansi. Dva uzastopna PwC priznanja „ESG lideri“ 2025. i 2026. godine potvrđuju da je u Holcim Srbiji riječ o sistemskom pristupu. Sposobnost da istovremeno razvijamo tehnologiju, tržište i partnerstva odrediće brzinu dalje transformacije. Holcimova strategija NextGen Growth 2030 predviđa da više od polovine neto prodaje cementa i gotovog betona dolazi od ECOPlanet i ECOPact proizvoda, uz reciklažu više od 20 miliona tona građevinskog materijala godišnje. Globalni ciljevi dobijaju vrijednost tek kada ih prevedemo u lokalne projekte i mjerljive rezultate.“
Zorica Popović, generalna direktorka Elixir Group: „Dekarbonizacija je jedan od strateških pravaca razvoja Elixir Group i važan preduslov dugoročne konkurentnosti energetski intenzivne industrije. U okviru investicionog ciklusa Prahovo 2027, kompanija razvija projekte koji povezuju modernizaciju proizvodnje, efikasnije korišćenje resursa i smanjenje ugljeničnog otiska.
Centralno mjesto u toj transformaciji ima Energana na otpad u Prahovu, planirana kao postrojenje za termički tretman nereciklabilnog otpada i njegovo energetsko iskorišćenje. Korišćenjem lokalno dostupnog resursa za proizvodnju toplotne energije potrebne industrijskim procesima smanjuje se zavisnost od fosilnih goriva, doprinosi cirkularnoj ekonomiji i unapređuje energetska sigurnost kompleksa. Postrojenje je projektovano za kapacitet do 100.000 tona otpada godišnje i proizvodnju 30 MW toplotne energije, u skladu s najboljim dostupnim tehnikama i relevantnim evropskim standardima.
Dekarbonizacija se u Elixir Group ne posmatra kao pojedinačni projekat, već kao dio šire industrijske transformacije Prahova u resursno i energetski efikasniji sistem. U sinergiji s novom tehnologijom proizvodnje fosforne kiseline očekuje se smanjenje emisija CO₂ po toni proizvoda, što je posebno značajno u kontekstu evropskih klimatskih politika, CBAM mehanizma i sve zahtjevnijih očekivanja tržišta. Za Elixir Group održiva transformacija znači da industrijski razvoj planiramo dugoročno, odgovorno i u skladu s promjenama koje oblikuju evropsku privredu. Dekarbonizacija za nas nije samo regulatorni zahtjev, već pitanje konkurentnosti, energetske stabilnosti i odgovornosti prema zajednici u kojoj poslujemo.
Projekti koje razvijamo u Prahovu omogućavaju nam da smanjujemo upotrebu fosilnih goriva, efikasnije koristimo resurse i gradimo industrijski sistem spreman za buduće tržišne standarde. Uz ulaganja u energetsku transformaciju, Elixir Group razvija i proizvode veće dodate vrijednosti, uključujući kristalna đubriva namijenjena preciznijoj i održivijoj poljoprivredi. Time se razvoj kompanije usmjerava ka industriji koja istovremeno jača konkurentnost, smanjuje uticaj na životnu sredinu i doprinosi zelenoj tranziciji regiona.“
Siniša Mauhar, generalni direktor CRH Adria & Zapadni Balkan: „Održivost više nije pitanje budućnosti, već svakodnevna poslovna realnost. U cementnoj industriji dekarbonizacija se zasniva na nekoliko ključnih pravaca: povećanju korišćenja alternativnih goriva, smanjenju klinker faktora u cementu, upotrebi alternativnih sirovina, unapređenju energetske efikasnosti i razvoju novih tehnologija za hvatanje CO₂. U kompanijama CRH Adria & Western Balkans već realizujemo niz konkretnih projekata, među kojima su hlorni bajpas u Popovcu, razvoj kapaciteta za alternativna goriva kroz Sapphire platformu, korišćenje letećeg pepela iz EPS-a, kao i izgradnja solarne elektrane.
Naš cilj je da istovremeno smanjujemo ugljenični otisak proizvoda i partnerima ponudimo održivija građevinska rješenja. CRH globalno ulaže značajna sredstva u inovacije kroz sopstvene istraživačke timove, venture fondove, startap partnerstva i razvoj novih proizvoda. Naš zadatak je da ta globalna znanja i iskustva prenesemo na lokalna tržišta i učinimo ih dostupnim investitorima, projektantima i izvođačima u regionu. CRH Adria & Western Balkans danas okuplja nekoliko komplementarnih poslovnih segmenata. Kroz Moravacem prisutni smo u cementu i betonu, kroz Sapphire razvijamo alternativna goriva, alternativne sirovine i cirkularna rješenja, kroz Thermostone poslujemo u segmentu porobetona, dok je akvizicija Kufner Grupe značajno ojačala naše prisustvo u agregatima.
Ono što nas razlikuje jeste činjenica da ne nudimo samo proizvode. Naš cilj je da budemo tehničko-inženjerski partner koji kupcima pruža stručnu podršku tokom svih faza projekta, od projektovanja i izbora materijala do optimizacije rješenja na gradilištu. Naš prioritet je dalji razvoj CRH Adria & Western Balkans kao regionalne platforme za građevinske materijale i rješenja. Fokusirani smo na organski rast, ali i na nove akvizicije koje će dodatno proširiti naše prisustvo na tržištima Srbije, Hrvatske i drugih zemalja Zapadnog Balkana.“
Miroslav Gligorijević, generalni direktor TITAN Cementare Kosjerić: „Pola vijeka proizvodnje cementa u TITAN Cementari Kosjerić prati i kontinuirana transformacija fabrike: od modernizacije proizvodnih procesa i unapređenja energetske efikasnosti do ulaganja u tehnologije koje smanjuju uticaj proizvodnje na životnu sredinu. Nakon što je 2002. godine postala dio TITAN Grupe, cementara je u unapređenje poslovanja investirala skoro 100 miliona eura, uključujući značajna ulaganja u zaštitu životne sredine, bezbjednost, povećanje kapaciteta i optimizaciju procesa. Upravo u trenutku kada cementna industrija ulazi u novu fazu razvoja, pred kompanije se postavlja pitanje kako istovremeno odgovoriti na sve strože zahtjeve u oblasti emisija CO₂ i sačuvati konkurentnost proizvodnje. CBAM i domaći mehanizmi određivanja cijene emisija dodatno naglašavaju značaj ulaganja u energetsku efikasnost, tehnologije s nižim ugljeničnim otiskom i zamjenu fosilnih goriva. Dekarbonizacija cementne industrije zahtijeva sistemska ulaganja i promjenu načina na koji upravljamo energijom i resursima.
Za TITAN Cementaru Kosjerić uvođenje alternativnih goriva jedan je od ključnih koraka u tom procesu jer omogućava smanjenje emisija CO₂ i potrošnje fosilnih goriva, uz istovremeno unapređenje efikasnosti i konkurentnosti proizvodnje. Projekat doziranja i korišćenja čvrstih goriva iz otpada za kombinovano sagorijevanje u cementnoj peći u okviru TITAN Cementare Kosjerić dio je dugoročne strategije smanjenja upotrebe fosilnih goriva, emisija CO₂ i količine otpada koji završava na deponijama. Planirano je da se u prvoj fazi dostigne 20–30 odsto zamjene energije alternativnim gorivima, u skladu s kapacitetom peći i karakteristikama goriva. Riječ je o gorivima proizvedenim od komunalnog i neopasnog industrijskog otpada, uključujući materijale koji nisu pogodni za reciklažu. Ovakav model nije nov za TITAN.
Udio alternativnih goriva u postrojenjima TITAN Grupe u Grčkoj iznosio je 39,3 odsto u 2024. godini, dok je prosječna stopa zamjene fosilnih goriva alternativnim gorivima u EU, prema podacima CEMBUREAU, oko 58 odsto. Evropska cementna industrija ovu tehnologiju koristi više od četiri decenije, a TITAN iskustvo u njenoj primjeni prenosi kroz svoja postrojenja i lokalne timove. Za TITAN Cementaru Kosjerić primjena tog iskustva predstavlja važan korak ka smanjenju ugljeničnog otiska i očuvanju konkurentnosti proizvodnje.“
Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA GRADNJA.