Dok se gradovi širom svijeta suočavaju s posljedicama klimatskih promjena i pritiscima na prehrambene sisteme, Beč razvija model urbane poljoprivrede u kojem se otpad pretvara u resurs, a emisije ugljen-dioksida koriste za proizvodnju hrane.
Na jednom od najvećih povrtlarskih gazdinstava u austrijskoj prestonici pokrenuto je prvo industrijsko postrojenje za hvatanje i korištenje ugljen-dioksida. Porodična kompanija Merschl, koja na oko 70.000 kvadratnih metara plastenika godišnje proizvodi oko 3.000 tona paradajza za lokalno tržište, koristi zarobljeni CO₂ kao dodatni resurs za rast biljaka.
Umjesto da se ispušta u atmosferu, izdvojeni ugljen-dioksid se usmjerava direktno u plastenike, gdje podstiče fotosintezu i povećava efikasnost proizvodnje. Istovremeno, fosilni prirodni gas zamijenjen je energijom iz biomase, čime je značajno smanjen uticaj proizvodnje na životnu sredinu.
Član bečke gradske vlade zadužen za klimu Jirgen Černohorski istakao je da je cilj grada stvaranje sistema u kojem se resursi koriste bez nepotrebnog rasipanja.
— Način na koji upravljamo resursima direktno utiče na zaštitu životne sredine, klimatske promjene i sigurnost snabdijevanja hranom. Zato razvijamo grad u kojem se materijali i energija koriste u zatvorenim ciklusima — rekao je Černohorski.
Projekat je dio strategije „Cirkularni Beč“, kojom austrijska prestonica želi smanjiti potrošnju resursa i do 2040. godine postići klimatsku neutralnost.
Pročitajte još:
- Hrvatska ulaže 2,67 miliona eura u projekat hvatanja i skladištenja CO₂
- Beč predstavio tehnologiju koja izvlači CO2 iz vazduha
- Evropi potreban novi pristup – ciljevi CO₂ za automobile i kombije nedostižni do 2035.
Predsjednik Poljoprivredne komore Beča Norbert Valter naglasio je da savremene tehnologije omogućavaju stvaranje efikasnijih proizvodnih sistema u kojima se energija i sirovine ponovo vraćaju u ciklus upotrebe.
— Poljoprivrednici danas uz stručnu podršku analiziraju potrošnju energije, vode i drugih resursa kako bi smanjili zavisnost od vanjskih energenata i povećali održivost proizvodnje, bez ugrožavanja ekonomske isplativosti — rekao je Valter.
Prema podacima Poljoprivredne komore Beča, gotovo polovina gradskih vrtlarskih gazdinstava već koristi sistem daljinskog grijanja, dok dodatnih deset odsto za zagrijavanje plastenika koristi biomasu, poput peleta i drvne sječke.
Vlasnik gazdinstva Martin Meršl kaže da je cilj projekta bio promijeniti dosadašnji način proizvodnje i zatvoriti energetski i materijalni ciklus.
— Fosilni gas zamijenili smo regionalnim izvorima energije, a CO₂, koji je nekada bio otpad, pretvorili smo u vrijedan resurs za proizvodnju hrane. Time smo pokazali kako cirkularna ekonomija može funkcionisati u praksi — rekao je Meršl.
U Beču smatraju da ovakav pristup istovremeno doprinosi smanjenju emisija, jačanju lokalne proizvodnje hrane i povećanju otpornosti grada na buduće klimatske i energetske izazove. Povezivanje moderne tehnologije, obnovljivih izvora energije i urbane poljoprivrede vide kao jedan od ključnih pravaca razvoja održivih gradova budućnosti.
Energetski portal