Belgijska vlada započela je razgovore sa kompanijom Engie o mogućem preuzimanju direktnog vlasništva nad nuklearnim elektranama u zemlji. Time bi pod državnu kontrolu prešao čitav nuklearni sektor, uključujući sedam reaktora, zaposlene, prateća preduzeća, imovinu, ali i obaveze koje se odnose na razgradnju postrojenja i upravljanje nuklearnim otpadom.

Razgovori se vode na osnovu pisma o namjerama koje su potpisali belgijska vlada i francuska energetska kompanija Engie, matična kompanija Electrabela. Dokument za sada nije obavezujući, ali pokazuje namjeru države da preuzme znatno aktivniju ulogu u sektoru koji je godinama bio predviđen za gašenje. Do završetka pregovora, radovi na dekomisiji i demontaži postrojenja privremeno su obustavljeni, kako bi Belgiji ostale otvorene sve opcije.

Ovaj potez označava nastavak velikog zaokreta u belgijskoj energetskoj politici. Zemlja je još 2003. godine usvojila zakon o izlasku iz nuklearne energije, ali je taj plan više puta mijenjan. Dio reaktora već je ugašen, među njima Doel 3 i Tihange 2, dok su Doel 4 i Tihange 3, posljednji aktivni reaktori, dobili produženje rada do 2035. godine.

Pročitajte još:

Prelomni trenutak uslijedio je poslije energetske krize i rata u Ukrajini, kada su pitanja sigurnog snabdijevanja i smanjenja zavisnosti od uvoza energenata ponovo otvorila raspravu o ulozi nuklearne energije. Belgijski parlament je 2025. godine ukinuo zakon o postepenom napuštanju nuklearne energije i zabranu izgradnje novih reaktora, čime je otvoren prostor za dugoročniji ostanak nuklearki u energetskom miksu.

Ako pregovori budu uspješno završeni, Belgija bi mogla da pređe sa politike gašenja nuklearnih kapaciteta na model u kojem država direktno upravlja jednim od najvažnijih energetskih sektora. To bi nuklearnu energiju ponovo postavilo u središte belgijske strategije snabdijevanja, dekarbonizacije i industrijske stabilnosti.