Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Srbije u 2025. godini dostigla je 74,94 milijarde eura, što je za 7,7 odsto više nego godinu ranije, pokazuju konačni podaci Republičkog zavoda za statistiku.
Srbija je izvezla robu vrijednu 33,07 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 41,86 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago je poboljšana i iznosila je 79 odsto, što bi značilo da je na svakih 100 eura uvezene robe Srbija izvezla robu vrijednu 79 eura.
Posmatrano po regionima, najveći doprinos izvozu dao je Region Vojvodine – 32,2 odsto ukupnog izvoza Srbije. Slede Region Šumadije i Zapadne Srbije sa udelom od 22,5 odsto, Beogradski region sa 22,1 odsto i Region Južne i Istočne Srbije sa 21,9 odsto.
Evropska unija ostala je najvažniji trgovinski partner Srbije, sa udjelom od 58,3 odsto u ukupnoj robnoj razmjeni. Bosna i Hercegovina bila je među pet najvećih izvoznih tržišta Srbije, uz Njemačku, Italiju, Kinu i Mađarsku.
Pročitajte još:
- Udio loših kredita u regionu opada, ali njihov ukupan iznos ponovo raste
- Kompanije traže odlaganje primjene ograničenja EU na visokorizičnu energetsku opremu
- Crna Gora usvojila Strategiju upravljanja kvalitetom vazduha do 2029. godine
Zemlje CEFTA bile su drugi po značaju spoljnotrgovinski partner Srbije. U ove zemlje izvezeno je robe vrijedne 4,88 milijardi eura, dok je uvoz iznosio 1,92 milijarde eura.
U Bosnu i Hercegovinu Srbija je najviše izvozila gasna ulja i električnu energiju, dok je iz BiH najviše uvozila električnu energiju i neaglomerisani lignit. Električna energija bila je među vodećim proizvodima i u razmjeni sa Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom, što pokazuje značaj energenata u regionalnoj trgovini.
Srbija je suficit ostvarila i u razmjeni sa Bugarskom, Slovačkom i Češkom, dok je najveći deficit zabeležen u trgovini sa Kinom, prvenstveno zbog uvoza telefona i laptop računara. Veći deficit ostvaren je i u razmjeni sa Turskom, Kazahstanom i Poljskom.
Energetski portal