Cetar za životnu sredinu, UG Giro di Sarajevo, Bike Tour Lukavac i M-Bike Shop, dostavili su Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine inicijativu za ukidanje carinskih tarifa na uvoz lakih ličnih električnih vozila i električnih bicikla. Inicijativa je dostavljena 26. 4. 2023., te naknadno tražena dopuna obrazloženja 11. 12. 2023.
Ministarstvo (Sektor za carinsku politiku i tarife) je ovu inicijativu uzelo u obzir pri sačinjavanju Prijedloga odluke o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa prilikom uvoza novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2024., a koju je Savjet ministara BiH usvojio na 39. sjednici održanoj 14. februara 2024.
Međutim, kako iz dokumenta od strane Ministarstva nije bilo jasno da li su tarife ukinute i/ili umanjene i za laka lična električna vozila i e-bicikla kao i u kojoj mjeri (pa čak ni da li je inicijativa i u kojoj mjeri uvrštena u Prijedlog odluke), Centar je dodatno obrazloženje tražio od Savjeta ministara. Odgovor je došao, zajedno sa prilozima: Prijedlog odluke Ministarstva – dustupan putem ovog linka; te usvojena Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31. 12. 2024. – dostupna putem ovog linka.
Pročitajte još:
- Ukinute carine na uvoz električnih vozila u BiH
- Šta najviše brine vlasnike EV u Velikoj Britaniji?
- Charge&GO u 2024. širi mrežu na tržište regiona
Daljim uvidom u navedene priloge, Centar je utvrdio da inicijativa za ukidanje/umanjivanje carinskih tarifa na uvoz lakih ličnih električnih vozila i električnih bicikla u BiH uopšte nije bila uvrštena u Prijedlog odluke sačinjen od strane Ministarstva, a koji je upućen ka Savjetu ministara.
Shodno ovome, Odluka koju je Savjet ministara usvojio, odnosi se na električne i hibridne automobile, ali ne i na električne bicikle i električne trotinete. Zbog čega Ministarstvo inicijativu nije uvrstilo u Prijedlog odluke, nije poznato.
Uvidom u Odluku o utvrđivanju carinske tarife za 2023. godinu (”Službeni glasnik BiH”, broj 88/22), Centar je utvrdio da je carinska tarifa za ove dvije vrste vozila 10 odsto. Ova tarifa važi za uvoz pomenutih roba koje nisu porijeklom iz zemalja EU, CEFTA, Turska, Švajcarska, Lihtenštajn, Island i Norveška.
S obzirom na to da je većina električnih bicikala i romobila proizvedena van gore navedenih država (prije svega u Kini, Tajvanu, Indiji, Japanu i Vijetnamu), te da kompanije iz zemalja Evropske unije (koje su česti posrednici u uvozu do krajnih korisnika u Bosni i Hercegovini) uvoze ova vozila upravo iz pomenutih zemalja u Aziji, ne postoji mogućnost oslobađanja od ove tarife, budući da se proizvodima ne može dokazati EU porijeklo.
Uzevši u obzir postojanje Prijedloga Odluke o suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa pri uvozu novih električnih i hibridnih automobila do 31.12.2024., Centar je smatrao da bi i ,,laka lična električna vozila”, odnosno električni romobili, te električni bicikli trebali biti uvršteni u isti paket, ako ne već kao primarnija kategorija za koju se treba ukinuti carinska tarifa.
Dalje, cjenovno pristupačnija e-bicikla i e-trotineti jedan su od cjenovno najjeftinijih elemenata koji su od ključnog značaja za modalnu preraspodjelu saobraćaja na nivou lokalnih samouprava u smjeru iz putničkog automobila ka alternativnim vidovima transporta (bicikl, trotinet), budući da javni prevoz kao okosnica prevoza putnika u urbanim sredinama i dalje nije dovoljno razvijen u opštinama i gradovima u Bosni i Hercegovini.
S obizrom na to da se najveći broj putovanja (kako u BiH tako i globalno) obavlja upravo u urbanim i periurbanim sredinama, a na distancama kraćim od pet kilometara (koja je dovoljno kratka za promjenu na alternativne načine kretanja) – pomenutom modalnom preraspodjelom bi se rješavali sljedeći problemi:
– saobraćajne gužve u aktivnom transportu (automobili pri kretanju u saobraćaju zauzimaju 14 puta više prostora od bicikla ili trotineta: dok u prosjeku prevoze do oko svega 30 odsto više putnika po vozilu, s obzirom na stepen okupiranosti koji se kod PA kreće između 1,21 i 1,33)
– nedostatka prostora u pasivnom transportu (smanjenje potreba parking prostora: na prostoru potrebnom za parkiranje jednog putničkog automobila u sistemu paralelnog prarkiranja može da stane deset bicikla ili trotineta)
– ugljeničnog otiska i klimatske mitigacije (ušteda ugljenika po pređenom kilometru u odnosu na putnički automobil (271gCO2/km/putnik) u slučaju e-bicikla (22gCO2/km/putnik) iznosi 249 grama:
– zagađenosti vazduha iz sektora transporta
Ukidanje carinskih tarifa na ove dvije kategorije vozila bi značilo i više nego znatnu finansijsku olakšicu pri uvozu električnih kargo-bicikla, koji su u evropskim gradovima napravili revoluciju logistike dostave roba na kraćim relacijama u urbanim sredinama, ali omogućili i veću elastičnost usluga za manje, zanatske poslove.
Izvor: Centar za životnu sredinu
