Globalni Dan prekoračenja resursa pokazuje kada čovječanstvo potroši prirodne resurse koje Zemlja može da obnovi tokom jedne godine. Svakog 5. juna objavljuje se procjena za tekuću godinu, na Svjetski dan zaštite životne sredine, kako bi se u proračun uključili najnoviji dostupni podaci. Za 2025. godinu, globalni Dan prekoračenja bio je 24. jul, što znači da je svijet već tada potrošio svoj godišnji „budžet” prirodnih resursa i ostatak godine proveo u ekološkom deficitu.
Sam datum ne nastaje proizvoljno, već se dobija poređenjem biokapaciteta planete i ukupnog ekološkog otiska čovječanstva. Praktično, računa se koliko dana u godini priroda može da „izdrži“ trenutni nivo potrošnje. Ako bi potrošnja i obnova bile u ravnoteži, rezultat bi bio svih 365 dana. Međutim, pošto čovječanstvo troši više nego što planeta može da nadoknadi, taj broj je manji, pa se datum pomjera unaprijed u kalendaru.
Pojednostavljeno, odnos se može izraziti formulom:
(Biokapacitet / Ekološki otisak) × 365
Na primjer, ako čovječanstvo troši resurse 1,7 puta brže nego što se oni obnavljaju, to znači da planeta može da pokrije potrošnju za oko 215 dana u godini, nakon čega počinje period ekološkog deficita.
Pored globalnog datuma, posebno se objavljuju i datumi prekoračenja po državama (Country Overshoot Days), koji su za 2026. godinu objavljeni krajem 2025. Oni pokazuju kada bi Zemlja ušla u ekološki deficit kada bi svi ljudi živjeli kao stanovnici određene zemlje. U ovom slučaju koristi se odnos između globalnog biokapaciteta po stanovniku i ekološkog otiska po stanovniku te države – što je potrošnja veća, to je datum raniji.
Na globalnom nivou razlike su izražene: zemlje sa visokim standardom i intenzivnom potrošnjom, poput Katara, Luksemburga ili Singapura, dostižu ovaj prag već početkom godine, dok bi u slučaju država poput Indonezije, Ekvadora ili Jamajke resursi trajali znatno duže, gotovo do kraja godine. Ipak, kasniji datum ne znači nužno veću održivost, već često odražava niži nivo potrošnje po stanovniku.
U tom kontekstu, zemlje Balkana nalaze se u grupi država koje već tokom prve polovine godine ulaze u ekološki deficit. Prema podacima za 2026. godinu, redoslijed u regionu izgleda ovako:
Crna Gora – 20. april,
Hrvatska – 25. april,
Bosna i Hercegovina – 26. april,
Srbija – 16. maj.
To znači da bi, kada bi svi ljudi živjeli kao stanovnici ovih zemalja, globalni resursi bili iscrpljeni već tokom proljeća ili početkom ljeta.