Na drugom danu Dana OIE 2026, u organizaciji Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), fokus rasprava bio je na razvoju elektroenergetske mreže, fleksibilnim ugovorima za priključenje obnovljivih izvora energije, rastu data centara, ulozi baterijskih sistema, kao i povezivanju energetike sa turizmom i poljoprivredom.
U intervjuu, Ivica Rovis, glavni savjetnik ministra u Ministarstvu mora, saobraćaja i infrastrukture, istakao je kako Hrvatska prolazi kroz period najvećih ulaganja u saobraćajnu i energetsku infrastrukturu do sada.
„Nema razvoja energetike bez razvoja saobraćajnog sistema”, istakao je Rovis, potom izdvojio ključne projekte Ministarstva poput ulaganja u Luku Rijeka, razvoja nizinske pruge i povezivanja prema LNG terminalu na Krku.
Bio je to uvod u panel „Energija kao nova valuta turizma”, posvećen ulozi energetske infrastrukture i obnovljivih izvora energije u razvoju turizma i saobraćaja.
Flavio Gregorović, direktor Tehničkog sektora u Valamar Riviera, istakao je kako održivost postaje sve važniji faktor pri odabiru turističkog smještaja. Na pitanje da li je tačno da 40 odsto turista preferira objekte koji koriste obnovljive izvore energije, odgovorio je jednostavno:
„To turisti traže i valorizuju”, dodajući kako se kompanija već godinama strateški usmjerava prema dekarbonizaciji i korišćenju OIE.
Na promjene u nautičkom turizmu osvrnuo se dr sc. Ivan Herak, član Uprave ACI, koji upravlja sa 22 marine na najatraktivnijim dijelovima Jadrana. Podsjetio je da je 2023. donesena Strategija razvoja ACI-ja u kojoj je zelena tranzicija definisana kao prioritet.
Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrol Hrvatska, istakao je da će fosilna goriva još dugo ostati važan dio energetskog sistema, ali i ključan izvor finansiranja tranzicije prema zelenoj energiji. Danas kompanija ima dvije vjetroelektrane i tri solarna polja, a u pripremi je i vjetroelektrana Dazlina. Ukupno je riječ o oko 100 MW instalisane snage, a do 2030. planirano je ulaganje od 750 miliona eura, od čega bi 40 odsto trebalo da bude usmjereno u projekte obnovljivih izvora energije.
O izazovima elektrifikacije pomorskog saobraćaja govorio je Marko Novaselić, član Uprave Jadrolinija. Istakao je da su elektrifikacija brodova i razvoj lučke infrastrukture među ključnim prioritetima kompanije. Podsjetio je da je sproveden konkurs za izgradnju putničko-teretnog broda Dubrovnik–Elafiti koji će biti pripremljen za potpuno baterijski pogon.
Ivan Šimić, tehnički direktor EnergoVizija, govorio je o regulatornim i finansijskim izazovima razvoja projekata obnovljivih izvora energije. Osvrnuo se na odluku Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) o priključenju na mrežu, ocijenivši je „nužnim, ali ne i dovoljnim uslovom” za rješavanje problema u sektoru proizvodnje energije iz OIE. Posebno je upozorio na neizvjesnost oko mogućnosti isporuke energije u mrežu.
Veliko interesovanje izazvao je panel „Fleksibilni ugovori za razvoj OIE projekata”, na kojem su učesnici raspravljali o ograničenjima elektroenergetske mreže i novim modelima priključenja projekata obnovljivih izvora energije. Glavna tema panela bilo je pitanje kako omogućiti priključenje velikog broja OIE projekata u situaciji kada mreža više nema dovoljno kapaciteta za klasičan model priključenja. Upravo zato fleksibilni ugovori nameću se kao moguće rješenje, ali su investitori i banke upozorili da je ključno jasno definisati kada i koliko operator mreže može ograničavati isporuku energije, jer upravo od te predvidivosti zavise isplativost i finansiranje projekata.
Mladen Čavić, načelnik Sektora za obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i nove tehnologije u Ministarstvu privrede, rekao je da se godinama čekalo idealno rješenje za razvoj mreže, zbog čega su nastala višegodišnja kašnjenja u priključenju na istu.
„Danas ne možemo više da napravimo desetogodišnji plan jer se on promijeni za nedjelju dana”, rekao je Čavić.
Gaia D'Alfonso iz SolarPower Europe naglasila je kako fleksibilni ugovori već postoje u brojnim evropskim državama, te da će baterijski sistemi imati ključnu ulogu u integraciji obnovljivih izvora energije. Marko Janković iz CWP upozorio je da fleksibilni ugovori nisu samo tehničko pitanje priključenja na mrežu, već pitanje tržišnog modela električne energije i bankabilnosti projekata.
Igor Šumonja iz HOPS naglasio je kako Hrvatska trenutno ima oko 4.000 MW projekata koji čekaju priključenje, ali da se u praksi realizuje tek manji dio prijavljenih projekata. Dodao je da je HOPS u posljednjih pet godina obezbijedio 330 miliona eura iz NPOO-a za razvoj prenosne mreže.
Veliku pažnju privukao je i panel „Ko će napajati digitalni svijet”, posvećen razvoju data centara i naglom rastu potrošnje električne energije uzrokovane razvojem vještačke inteligencije. Upravo je tema data centara i projekta Pantheon obilježila veliki dio drugog dana konferencije, a učesnici su ga više puta isticali kao potencijalno najveći infrastrukturni i energetski projekat u Hrvatskoj.
Rasprave su pokazale kako razvoj velikih AI i data centar projekata danas direktno zavisi od dostupnosti energije i kapaciteta elektroenergetske mreže, zbog čega se pitanje razvoja mreže prvi put otvorilo kao pitanje ukupne privredne konkurentnosti države.
Ante Čikotić iz Inovapro predstavio je projekat razvoja data centra u Čaporicama, istakavši kako energija postaje ključ razvoja novih industrija.
„Kad je energija dostupna, svašta može da se ostvari. Ona povezuje sve”, rekao je Čikotić.
Goran Đoreski iz Hrvatska udruga data centara upozorio je kako se razvoj data centara u velikim evropskim gradovima usporava zbog nedostatka mrežnih kapaciteta.
„Ni mi više ne gradimo u Dablinu”, rekao je Đoreski, ističući kako dijelovi hrvatske mreže imaju značajan potencijal za razvoj digitalne infrastrukture.
Pročitajte još:
Mario Gudelj, direktor energetskih projekata u Pantheon, detaljnije je predstavio projekat data centra koji se razvija u Hrvatskoj i istakao kako bi upravo Pantheon mogao postati pokretač razvoja domaće elektroenergetske mreže, novih proizvodnih kapaciteta i velikih investicija. Govoreći o projektu, Gudelj je naglasio kako se danas razvoj data centara u svijetu svodi na dva najvažnija pitanja: postoji li dovoljno velika lokacija i može li se do nje dovesti dovoljna količina energije.
„Ključno pitanje je energija. Može li da se dopremi do tačke gdje je data centar i odakle ćete je dovesti”, rekao je Gudelj. Istakao je kako Hrvatska po pitanju povezanosti elektroenergetskog sistema ima izuzetno dobru poziciju unutar Evrope, te da projekat Pantheon vidi kao priliku za ubrzani razvoj prenosne mreže i realizaciju brojnih projekata obnovljivih izvora energije koji trenutno čekaju priključenje.
Prema njegovim riječima, projektu će za potrebe rada biti potrebno oko 2 GW kombinovanih kapaciteta vjetroelektrana i solarnih elektrana. Gudelj je ocijenio i da je Pantheon svojevrsni „stres test hrvatske administracije”, upozorivši kako bez snažnije podrške institucija i bržeg razvoja mreže neće biti moguće realizovati projekte takve veličine.
„Najskuplja mreža je ona koja nije izgrađena”, poručio je Gudelj. Dodao je kako bi projekat mogao imati snažan uticaj na razvoj lokalne zajednice, energetike i digitalne infrastrukture, te Hrvatsku pozicionirati kao jednu od važnijih regionalnih lokacija za razvoj data centara i vještačke inteligencije.
Na panelu „Sigurnost snabdijevanja hranom i energijom” učesnici su raspravljali o povezivanju poljoprivrede, energetike i ruralnog razvoja. Viktor Horvatinović, direktor Pearl Infrastructure, predstavio je projekte povezivanja obnovljivih izvora energije i poljoprivredne proizvodnje kroz korišćenje toplotne energije iz biomase. Kao primjer izdvojio je grijanje plastenika i „podzemno grijanje špargli”, istakavši kako takvi sistemi omogućavaju stabilniju i prirodniju proizvodnju hrane.
Sandra Zokić, direktorka Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, najavila je da bi Hrvatska mogla mijenjati zakonodavni okvir za agrosolare kako bi se omogućio razvoj takvih projekata na poljoprivrednim površinama, pod uslovom da se zadrži poljoprivredna proizvodnja.
„Ako agrosolari pomažu i štite poljoprivrednu proizvodnju, regulativa će ići u tom smjeru”, poručila je Zokić.
Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitika upozorio je kako Hrvatsku očekuje sporiji privredni rast nego prethodnih godina i da su upravo cijene energije jedan od ključnih faktora koji će određivati privredna kretanja.
„Cijene energije za BDP mnogo su važnije od troškova kamatnih stopa”, rekao je Šonje. Podsjetio je da je Hrvatska posljednjih godina istovremeno imala koristi od ulaska u Šengen, snažnog priliva evropskih sredstava i povoljnih kamatnih stopa, zbog čega je ostvarivala rast BDP-a od oko 3,4 odsto.
„To se ove godine sigurno neće ponoviti. Očekujem rast između 2 i 2,5 odsto”, rekao je Šonje.
Drugog dana Dana OIE 2026 više puta je naglašeno kako će upravo dostupnost energije, razvoj mreže i brzina donošenja regulatornih odluka određivati budući razvoj hrvatske privrede, industrije i digitalne infrastrukture.
Učesnici su se složili da Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, data centara i novih industrija, ali i da će za realizaciju takvih projekata biti potrebni brži razvoj mreže, predvidiv regulatorni okvir i snažnija saradnja države, investitora i lokalnih zajednica.
Posljednji dan konferencije biće posvećen projektu Renewables for All, čiji je cilj približiti obnovljive izvore energije građanima, manjim kompanijama i gradovima. Kroz panel diskusije i razgovore biće pokazano kako budućnost energetike leži u pametnom upravljanju energijom i proizvodnji energije tamo gdje je ona najpotrebnija — u lokalnoj zajednici.