Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Danska je posvećena razvoju energije vjetra na moru, što je potvrdila i 2021. godine, kada je otvorila najveći vjetropark u Skandinaviji ,,Kriegers Flak’’ u Baltičkom moru. Do sada su na moru izgrađene vjetroelektrane ukupne snage 2,7 GW.
Danska energetska agencija (Danish Energy Agency), otvorila je tender za vjetroelektrane na moru, koji bi mogao da dovede do značajnog povećanja kapaciteta ove energije. Kako je navedeno na sajtu Agencije, na ovaj način biće omogućeno uspostavljanje najmanje novih 6 GW do 2030. godine.
Prema planu, najmanje 3 GW trebalo bi da se izgradi u Sjevernom moru, zatim dvije vjetroelektrane u Kategatu, od čega će jedna imati snagu najmanje 1 GW a druga između 0,8 i 1,2 GW. Posljednja je planirana u Baltičkom moru kao ,,Kriegers Flak II’’, odnosno proširenje postojeće pomenute elektrane iz 2021. godine.
Pročitajte još:
- SARADNJA ZEMALJA BALTIČKOG MORA ZA RAZVOJ ENERGIJE VJETRA NA MORU
- POKRETANJE INICIJATIVE ZA ENERGIJU VJETRA
- NJEMAČKA: ENERGIJA VJETRA NADMAŠILA UDIO UGLJA U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE
Kako se dodaje, ponuđači imaju mogućnost da postave i više vjetrogeneratora, što znači da postoji potencijal da se uspostavi do 10 GW i više ukupnog kapaciteta. Ukoliko se to ostvari, energija koja bi se dobijala iz ovih izvora energije mogla bi zadovoljiti više od 10 miliona danskih i evropskih domaćinstava. Pored toga, električna energija mogla bi se koristiti i za proizvodnju vodonika i drugih proizvoda kao zamjena fosilnim gorivima.
U ovom trenutku u Danskoj se gradi još jedna vjetroelektrana u Sjevernom moru ,,Thor Offshore Wind Farm’’, čiji se završetak očekuje 2027. godina i koja će obezbijediti dodatnih 1 GW kapaciteta.
Podaci WindEurope pokazuju da će izgradnja vjetroparkova otvoriti oko 12.000 radnih mjesta. Postoji i nekoliko novina koje se uvode ovom aukcijom, kao što je poštovanje ljudskih prava, poboljšane kriterijume za prekvalifikaciju uz postavljanje ključnih društvenih i ekoloških standarda. Ono što je dodatna novina, jeste učešće države, što znači da će Danska kao država biti suvlasnik 20 odsto svake vjetroelektrane.
