Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je da je Republika Srpska do sada potpisala više ugovora sa domaćim i stranim partnerima u oblasti energetike, ukupne instalisane snage oko 2.170 megavata, što predstavlja investicije vrijedne oko pet milijardi KM.
Đokić je na ministarskom panelu u Crnoj Gori u okviru konferencije Energetska sedmica zapadnog Balkana pojasnio da ovi kapaciteti obuhvataju postojeće i planirane projekte u oblasti hidro, solarne i energije vjetra, kao i da predstavljaju značajan korak u osiguranju energetske stabilnosti Republike Srpske.
Ovom prilikom predstavio je dosadašnje rezultate, strategiju i komparativne prednosti Republike Srpske u oblasti energetike, te naveo da su ove investicije rezultat sprovođenja strategije razvoja energetskog sektora i jasno definisanog pravca djelovanja.
Kako je naveo značajan dio planiranih kapaciteta biće u vlasništvu Elektroprivrede Republike Srpske, kao ključnog strateškog preduzeća i nosioca energetske sigurnosti. Podsjetio je da su do sada izgrađene dvije solarne elektrane snage 60 i 10 MW i jedna hidroelektrana snage 37 MW, a u proteklih desetak godina izgrađeno je oko 1.540 manjih solarnih postrojenja i 55 malih hidroelektrana. U toku su radovi na dvije velike hidroelektrane snage 159 MW i 34 MW, kao i na projektu HE „Buk Bijela“ u saradnji sa Srbijom.
Takođe, do sada su zaključena dva ugovora za izgradnju vjetroelektrana, od kojih je jedna već u poodmakloj fazi radova, dok se priprema izgradnja i novih kapaciteta.
— Plan je da svi ugovoreni projekti budu završeni u naredne tri godine, što će dodatno povećati udio čiste energije u proizvodnji — naveo je Đokić.
Ministar je naglasio i izazove evropske politike, posebno u vezi sa primjenom CBAM modela, koji će, kako je rekao, jako negativno uticati na lokalnu ekonomiju.
Pročitajte još:
- Rezultati projekta RESET: Obrazovanje i vještine za obnovljivu energetsku budućnost Zapadnog Balkana (2023–2025)
- Vlada FBiH o stanju u energetici: Pad proizvodnje struje za 23 odsto
- Cijena mrežarina ide na 46,01 odsto, razlog pokrivanje gubitaka
— Postavlja se pitanje – ako ostatak svijeta više ne prati evropsku politiku, da li Evropa ima pravo da svojim članicama nameće nove obaveze na način koji izaziva direktne ekonomske poremećaje? Naš zahtjev za odgodu primjene CBAM-a od 1. januara 2026. godine je opravdan, jer je BiH ispunila i posljednji uslov, a to je usvajanje zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije BiH, koji je sada u parlamentarnoj proceduri. Očekujemo da Evropska komisija uvaži naše argumente i prihvati zahtjev za odgodu — rekao je Đokić.
Ističe da je uz razvoj proizvodnih kapaciteta, neophodno posvetiti veću pažnju i prenosnoj mreži, jer rast potrošnje i izgradnja novih energetskih objekata zahtijevaju snažnija ulaganja u infrastrukturu. To pitanje, naglasio je, treba posmatrati kao regionalno, jer stabilan prenos energije predstavlja preduslov za održivi energetski razvoj cijelog regiona i obezbjeđenje urednog i stabilnog snabdijevanja privrede i građana električnom energijom.
Đokić je istakao potrebu za efikasnijim partnerstvom sa evropskim investicionim institucijama i u ovom pogledu, čije angažovanje trenutno nije na nivou očekivanja, te dodao da su ovakve konferencije prilika da se skrene pažnja i na to pitanje.
Pored ministra Đokića, u diskusiji su učestvovali i ministar energetike i rudarstva Crne Gore Admir Šahmanović, ambasadorka Republike Italije u Crnoj Gori NJ.E. Andreina Marsela, predsjednik Agencije za energetiku Republike Srbije Dejan Popović i suosnivač i izvršni partner kompanije Alcazar Energy Danijel Kalderon.
Energetski portal