Iako su se cijene gasa stabilizovale tokom 2025. godine nakon energetske krize iz 2022, njihov ponovni nagli rast u 2026. ukazuje na potrebu za diversifikacijom izvora snabdijevanja i boljom integracijom tržišta, kako bi se smanjio rizik od prekida isporuka i velikih poskupljenja.
Novi izvještaj Regulatornog odbora Energetske zajednice (ECRB), pod nazivom Veleprodajna tržišta gasa u Energetskoj zajednici, ukazuje na ranjivost zemalja koje zavise od jednog dobavljača ili pravca snabdijevanja, jer imaju ograničene mogućnosti da se zaštite u slučaju prekida isporuka ili naglog rasta cijena.
Sve ugovorne strane Energetske zajednice, osim Ukrajine, zavise od uvoza gasa, a nijedna trenutno ne uvozi tečni prirodni gas (LNG). Iako broj učesnika na tržištu raste, nekoliko kompanija i dalje ima dominantan položaj. Tako jedna kompanija u Srbiji prodaje više od 99 odsto gasa, dok njen udio u Sjevernoj Makedoniji iznosi 71 odsto.
Za bolju integraciju tržišta neophodna je potpuna primjena mrežnih pravila Evropske unije. Zajednička pravila olakšavaju prekogranični transport i trgovinu gasom, omogućavajući zemljama da u kriznim situacijama koriste isporuke iz susjednih država, dok veća konkurencija može da doprinese povoljnijim uslovima za potrošače.
Primjena pravila EU napreduje, ali još nije završena. Ukrajina, Moldavija i Srbija u velikoj mjeri su uskladile pravila o naknadama za korišćenje gasovoda i raspodjeli prekograničnih kapaciteta, ali je i dalje potrebno zasebno rezervisati kapacitete sa obje strane granice. Takođe, nijedna ugovorna strana Energetske zajednice još nije u potpunosti primijenila pravila za svakodnevno usklađivanje ponude i potražnje za gasom u mreži.
ECRB upozorava i da bi promjene u količinama i pravcima transporta gasa mogle da povećaju troškove mreže. Zbog toga je važno pažljivo planirati razvoj infrastrukture i prilagođavati tarife, uz očuvanje sigurnosti snabdijevanja i pristupačnih cijena.
Energetski portal