Site icon Energetski Portal

Eksploatacija kamena u Hercegovini: Mještani upozoravaju na nelegalne radove

foto-ilustracija: Pixabay/ignartonosbg

Mještani mostarskog naselja Vrapčići već godinama upozoravaju na, kako tvrde, nelegalnu eksploataciju kamena i šljunka na lokalitetu Suhi do, iznad njihovih kuća. Posljedice ovih radova su vodene bujice oborinskih voda koje ugrožavaju njihove domove i zemljište. Prije više od dvije godine Ministarstvo vodoprivrede Hercegovačko-neretvanskog kantona zabranilo je radove preduzeću „Trebović Komerc”, ali prije mjesec dana Ugovor o vađenju materijala dodijeljen je firmi „Ab Market”.

Mještani ističu da je prethodna eksploatacija bila nelegalna, mimo prostornog plana, te izražavaju sumnju u legalnost novih radova, budući da firma „Ab Market” prema njihovim saznanjima nije registrirana za iskapanje i eksploataciju materijala.

— Sve radnje do sada bile su nelegalne, mimo prostornog plana, a sve što nije zasnovano na prostornom planu zakonom se zna kako se dobiva — ističe Ibrahim Kašić, mještanin Vrapčića.

Građani upozoravaju i na opasnosti od bujica.

— Kanjon je očišćen bespotrebno, previše vode se naglo slije, bujica krene bez kontrole, naselje je u opasnosti, poplavi i gradsko groblje — navodi Amil Bajić.

Emir Slipičević dodaje da mu je potok nanio tone kamena na parcelu, čineći je neupotrebljivom.

Pročitajte još:

Odbornik SDA u Gradskom vijeću Mostara podsjeća da lokalitet nikada nije definisan prostornim planom kao polje za eksploataciju mineralnih sirovina.

— Eksploatacija se odvijala pod izgovorom istražnih radova, iako Grad Mostar kroz postojeći prostorni plan i njegove izmjene to nikada nije dozvolio — kaže Mirza Drežnjak.

S druge strane, vlasnik firme „Ab Market”, Muhamed Trebović, tvrdi da su radovi u skladu sa zakonskim preporukama i ne predstavljaju opasnost za mještane, te da pomažu u rješavanju izlijevanja potoka Suhi do.

— Mi smo tu u čišćenju potoka, imamo dozvole i prije smo ih imali. Prvi komšija se bunio jer je u sukobu interesa — rekao je Trebović.

Mještani, nezadovoljni ovim objašnjenjem, najavljuju pravne korake i traže rješenje problema kroz izgradnju ustavnih brana na najužem dijelu potoka, kako bi spriječili buduće poplave i zaštitili svoju imovinu. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nije odgovorilo na upit za komentar.

Izvor: BHRT

Exit mobile version