Na konferenciji „Energy up“, održanoj u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, stručnjaci i predstavnici institucija razgovarali su o budućnosti energetike kroz digitalizaciju, klimatske politike i potencijalnu ulogu nuklearne energije. Panelisti su izneli stavove o ključnim izazovima i rješenjima u periodu energetske tranzicije.
Novi strateški dokumenti u oblasti zaštite životne sredine
Nakon što je istaknuto da je potrošnja energije u svijetu 2022. godine porasla za 50 odsto, što je značajno povećalo i emisije, budući da se 80 odsto energije dobija iz fosilnih goriva, govorila je Sabina Ivanović, šef odseka za strateško planiranje u Ministarstvu zaštite životne sredine.
Ona je naglasila da su već usvojeni brojni strateški dokumenti i nacionalni klimatski plan, dok je u pripremi nov dokument: Strategija zaštite životne sredine za period 2025–2033. godine. Dokument se zasniva na ciljevima održivog razvoja, među kojima su dekarbonizacija i klimatske promjene, cirkularna ekonomija, smanjenje zagađenja, ruralni razvoj i biodiverzitet. Kao šesti cilj uvedeno je i unapređenje javne uprave i finansija, i svakako više riječi o zelenom budžetiranju.
EPS i digitalizacija usluga
Katarina Andrejević, izvršna direktorka za IT i digitalizaciju u „Elektroprivredi Srbije“, podsetila je da EPS već dvije godine nudi portal i aplikaciju „EPS Uvid u račun“, koje koristi 300.000 potrošača.
Građani su prepoznali prednosti elektronskog računa – račun stiže odmah na mejl, bez čekanja, što je jednostavno i brzo, kako je objasnila Andrejević.
Ona je dodala da je digitalizacija ključna za budućnost EPS-a i cijelog energetskog sektora. Kompanija je uvela SAP biling sistem, a u toku je i implementacija novih servisa za komercijalno snabdijevanje. Poseban fokus je na vještačkoj inteligenciji, koja se već koristi za predikciju potrošnje i cijena električne energije, kao i u pilot projektima za unapređenje održavanja i planiranja proizvodnje.
Andrejević je istakla da integrisani informacioni sistemi omogućavaju EPS-u upravljanje proizvodnjom i trgovinom u realnom vremenu, čime se postiže maksimalna efikasnost.
Energetski izazovi data centara
Aleksandar Simić, ekspert za održivi razvoj i inovacije (Clima Peritia/PKS), ukazao je na rastući značaj potrošnje energije u IT sektoru, posebno u data centrima. Kako je objasnio, prosječan data centar fokusiran na vještačku inteligenciju troši energije koliko i sto hiljada domaćinstava. Do 2030. godine procene pokazuju da će ukupna potrošnja data centara biti jednaka potrošnji cijelog Japana.
Osim energije, ovi centri troše i ogromne količine vode, što ih čini „crnim rupama“ za resurse. Simić je ocijenio da globalni klimatski ciljevi slabe, uključujući i ciljeve Evropske unije, i postavio pitanje koliko će Srbija, gdje dve trećine energije potiče iz uglja, uspjeti da ispuni sopstvene ciljeve do 2030. godine. Kao moguća rješenja naveo je nuklearnu energiju i tržište ugljeničnih kompenzacija, na kojem velike kompanije pokušavaju da nadoknade emisije svojih data centara.
Nuklearna energija kao kompromisno rješenje
Dalibor Arbutina, direktor JP „Nuklearni objekti Srbije“, istakao je da se svijet vratio temi nuklearne energije kao kompromisnom rješenju za stabilnost, sigurnost i niske emisije. Podsjetio je da je na konferenciji UN o klimatskim promjenama 2023. godine nuklearna energija ponovo definisana kao čista, a da je u Briselu prošle godine održan i prvi samit posvjećen njenom razvoju.
Republika Srbija je već napravila korake u tom pravcu – usvojeni su memorandumi o razumijevanju i novi Zakon o energetici, u kojem je nuklearna energija uključena u energetski bilans do sredine vijeka, objasnio je Arbutina.
On je takođe objasnio da se proces razvoja nuklearne energije odvija u tri faze – od zakonskih i strateških okvira, preko izgradnje infrastrukture i izbora tehnologije, do same realizacije projekata. Naglasio je i da Srbija u ovom procesu nije sama, već sarađuje sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, dok se javno mnjenje postepeno mijenja i pokazuje veću otvorenost prema nuklearnim projektima. Srbija ima nuklearnu tradiciju, i okružena je nuklearnim reaktorima, što je važno i kada se tehnogija bira, jer se savjetuje da je izbor tehnologije koju imaju i okolne zemlje najbolji, naročito zbog jednako obučenog kadra za datu tehnologiju.
Energetska efikasnost zgrada – zanemaren, ali ključan segment
Snežana Kostadinović, ekspert za energetsku efikasnost u zgradama, takođe je bila jedan od panelista, kada se skrenula pažnja na to da je pitanje energetske sanacije zgrada često u sjenci drugih tema, između ostalog zbog ograničenih i nejednakih budžeta. „Ovde nema uniformnih rješenja – svaka zgrada je priča za sebe“ – rekla je Kostadinović. Neefikasnost u zgradama nije slučaj samo u Srbiji, čak 75 odsto domaćinstava u Evropi troši energiju na neefikasan način.
Prvu energetsku sanaciju sprovela je 2011. godine na Bežanijskoj kosi, kada još nije postojala zakonska regulativa, već je projekat realizovan na osnovu sudske presude. Najefikasnijim rješenjem smatra fasadni omotač, koji, kako ističe, donosi veće uštede od zamjene sijalica ili uređaja.
Kostadinović je naglasila da starogradnja mora da drži korak sa novogradnjom, posebno imajući u vidu probleme koje nose krovovi i konstrukcije zgrada stare 40 ili 50 godina. Za mnoga beogradska naselja energetska sanacija je jedini izlaz, jer rješava gubitke toplote kroz zidove, prozore i krovove. Dodala je da je jedan od najznačajnijih projekata koje je realizovala bila obimna energetska sanacija zgrade sa 16 spratova na Zvezdari, izložene jakim vjetrovima sa Dunava.
Energetski portal