Konferencija pod nazivom “Energetska tranzicija Srbije – inovacije i implementacije” održana je sa ciljem da se diskutuje o ključnim aspektima energetske tranzicije u Srbiji i identifikuju mogućnosti, izazovi i perspektive u oblasti obnovljivih izvora energije. Okupila je predstavnike Vlade Srbije, regulatornih tijela, relevantnih institucija iz oblasti energetike, stručnjake, kao i predstavnike industrije i finansijskih institucija koji zajedničkim djelovanjem doprinose inkluzivnoj i pravednoj energetskoj tranziciji. Događaj je održan u organizaciji kompanije Wireless Media Group, u okviru višegodišnjeg serijala konferencija “Re-set Summit”. Partneri ovog projekta su Elektroprivreda Srbije, Siemens, MT-KOMEX i Ford.
U uvodnom obraćanju, Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike istakla je da je Srbija prije dvije godine na mreži imala 20 MW solarnih elektrana, a do kraja ove godine će imati više od 150 MW. Kapaciteti za proizvodnju električne energije iz energije sunca su povećani sedam i po puta za svega 24 mjeseca.
„Jedan dio čine kupci-proizvođači – među kojima su najveći dio domaćinstva. Oko 20 odsto kupaca-proizvođača među domaćinstvima država je podstakla kroz bespovratna sredstva da instaliraju solarne elektrane na krovovima i počnu da proizvode električnu energiju za svoje potrebe“, rekla je Đedović Handanović.
Prisutnima se obratio i NJ.E. Emanuele Žiofre, ambasador i šef Delegacije EU u Srbiji i rekao da energetska tranzicija predstavlja prioritet za Evropsku uniju, kao i za cijeli svijet, a ona sa sobom nosi i jedan broj izazova na tom putu na kojima radimo i mora se biti spreman da se s tim nosimo. Usvajanje energetske politike je prvi cilj kako bismo obezbijedili čist vazduh i ublažili efekte klimatskih promjena.
„Ovo je značajna šansa da diverzifikujemo energetske izvore što znači da će naša privreda postati rezilijentna, jer se oslanjamo na domaće izvore i obnovljive izvore energije. Taj prelaz će omogućiti energetsku bezbjednost i predstavlja veliku privrednu šansu“, rekao je Žiofre.
Osvrnuvši se na sve veću potrebu za unapređenje obnovljive energije NJ.E. Akira Imamura, ambasador Japana u Srbiji podsjetio je na važne korake ka tome. On je rekao da dok se suočavamo sa sve većim geopolitičkim rizicima koji čine energetsku bezbjednost i sa ekstremnim događajima u smislu vremena, takođe se suočavamo sa ogromnim izazovima koji zahtijevaju sofisticiraniji pristup. Današnja konferencija dolazi u pravom trenutku što znači da se neće samo govoriti o unapređenju obnovljive energije već i o energetskoj efikasnosti.
Nikola Pontara, direktor kancelarije Svjetske banke u Srbiji istakao je da tema konferencije ima dvije karakteristike, ona je i hitna i značajna i kao takva zahtjeva pažnju i kolektivno djelovanje.
U okviru diskusija sagledano je trenutno stanje, izazovi i razvojni potencijali Srbije na putu energetske tranzicije i identifikovani su ključni koraci ka ostvarivanju definisanih ciljeva. Eminentni stručnjaci su diskutovali o energetskom potencijalu i značaju obnovljivih izvora energije u Srbiji, investicijama, nuklearnoj energiji i e-mobilnosti.
Pročitajte još:
- Zeleni kilovati za Novu Crnju
- Kikinda dobija solarnu elektranu
- EU: Pozicija solarne energije u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima
Investicije u obnovljive izvore energije
Na panelu o investicijama u obnovljive izvore energije (OIE) pružena je opšta ocjena o finansijskom stanju u ovom sektoru. Iz ugla Ministarstva finansija Ognjen Popović, pomoćnik ministra u Sektoru za finansijski sistem je rekao da su bili oprezni u prevelikoj regulativi i zakonima, jer su srpske firme gledale na to kao obavezu. Strategiju za razvoj tržišta kapitala su uradili 2020. godine, jer je bio dosta razvijen bankarski sektor i smatrali su da je slijedeći korak razvoj tržišta kapitala i povratak berze. Tada nije bilo dovoljno interesovanja za obveznice, a 2024. godine od 10 kompanija koje su izdavaoci obveznica 50 odsto radi na zelenim obveznicama.
„Gledamo gdje su potrebe naše privrede i implementiramo direktive koje će da podrže privrednike. U drugoj smo godini zelenog izvještavanja i pokazuje se veoma širok dijapazon slučajeva. Kompanije koje sarađuju sa EU bolje izvještavaju od kompanija koje se prvi put susreću sa tim i radimo na tome da im damo dodatna objašnjenja“, rekao je Popović.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je aktivna na polju finansiranja zelenih projekata i u energetici je prisutna kroz regulative, direktne i indirektne investicije. Pavle Milekić je rekao da rade na usaglašavanju finansiranja ovog sektora u različitim zemljama, a direktne i indirektne investicije rade sa bankarskim sektorom. Prošle godine za finansiranje zelenih investicija uložili su 123 miliona evra.
„Što se tiče direktnih investicija finansiramo solarne elektrane, vjetroparkove, pametna brojila u saradnji sa investitorima ili sa državom. Računica se mijenja iz nedjelje u nedjelju, prilagođavamo se projektima. Sa većim objektima lakše je da se nađe otkup na duži rok, ali se to značajno promijenilo u posljednjih godinu dana. Na tržišnim osnovama radimo detaljne analize“, kaže Milekić.
Iz pozicije investitora o promjenama u posljednjih desetak godina u propisima i spremnosti banaka da ulažu u ovakve projekte, Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX je rekao da je 2009. usvojena prva zakonska regulativa koja je omogućila razvoj OIE. Tada su bile hidroelektrane, pa su zatim krenuli vjetroparkovi, a zatim solarne elektrane, jer je cijena izgradnje jednog solarnog parka bila velika. I tad je bila dobra odluka države da promotivno napravi i finansira određeni broj projekata.
„Mi smo tada izgradili elektranu Solaris Energy, ona i danas funkcioniše. Veoma je bilo teško 2013. dobiti finansiranje, jer je trebalo uvidjeti da li će Zelena agenda da se nastavi putem zakona koji je bio uveden. Dobra odluka je bila da sačekamo, obzirom da je naša kompanija čekala od 2014. do 2020. godine da implementira u nove objekte u solarnoj energiji, a taj period je veoma bitan, jer je u tom periodu razvoj tehnologije podignut na viši nivo. EBRD je bio uključen u razvoj nove pravne regulative 2020. godine, novog zakonskog okvira i mi smo bili članica Privredne komore Srbije i raznih grupa i udruženja i davali smo naše sugestije, savjete i iskustva kako bi regulator imao najbolji okvir za tržište. Zakonski okvir koji je donijet ne može biti savršen, ali 2021. zakonom i izmjenama definisana su pravila i definisan cijeli pravni okvir“, rekao Kostić.
On je rekao i da nisu čekali da se zakonski okvir u potpunosti implementira i počeli su razvoj novih objekata i investiranja, te završili izgradnju solarne elektrane u Lapovu i napravili dva ugovora i krenuli dalje u razvoj projekata. Desila se promjena cijene na tržištu i izašli su na prve aukcije u Srbiji.
„Mi smo zadovoljni aukcijom, transparentnošću i evaluacijama. Sada smo pri kraju novih investicija, jedna je u Novoj Crnji, a druga u Kikindi koja će biti spremna za četiri nedjelje, rekao je Kostić.
Uvođenje bankarskih garancija je bila dobra ideja i doprinijela je da ostavi samo ozbiljne igrače na tržištu i zbog kapaciteta mreže.
Igor Kronja, savjetnik predsjednika PKS je rekao da uvođenjem CBAM-a privreda postoje svjesna da je zelena energija neophodna.
„U PKS postoji Responsible Business Hub i radimo obuke za CBAM i pomažemo privredi u izvještajima o ugljeničnim emisijama. Formirali smo dva klastera i ušli u izradu vodonične strategije sa GIZ-om koja treba da bude dio Strategije o energetici koju svi čekamo. Napravili smo i mobiliti klaster, ali je glavni problem naplata“, rekao je Kronja.
Skladištenje električne energije
Na pitanje šta misle o skladištenju energije u vidu baterija i skladištenju električne energije, vrućoj temi o kojoj banke nisu postigle dogovor o finansiranju, Pavle Milekić je rekao da je da će biti potrebna skladišta električne energije, koje EBRD već finansira i finansiraće u narednom periodu.
„Baterije se finansiraju u Evropskoj uniji, Norveškoj i drugim zemljama, ali to su integrisana tržišta, a mi to nemamo u Srbiji, pa je pitanje kada će se naše tržište uskladiti sa EU i kako će se primijeniti pravila kod nas“, rekao je Milekić.
Ognjen Popović je rekao da država nastoji da uskladi administraciju sa potrebama tržišta, da se papirologija smanji da bi bilo što agilniji. Prema njegovom mišljenju važno je da se diverzifikuje finansijski sistem i da se pored banaka, koje su jedina opcija za finansiranje uvedu i alternativni izvori finansiranja kapitala, ali nemamo dovoljno razvijenu infrastrukturu i kulturu ulaganja. Radi se na tome da se unaprijedi regulativa i različiti mehanizmi ulaganja.
Miloš Kostić je rekao da je Njemačka krenula u skladištenja da bi količinu električne energije koju ima zadržala što više u svojoj državi. Trenutno ima 250.000 litijum baterijskih sistema u njemačkim domaćinstvima i imaju višak električne energije da bi se smanjila potrošnja u gasnim postrojenjima i iz uglja, jer energetska stabilnost je stabilnost države i ako nema dovoljno električne energije cijeli život države se mijenja.
„Potrebna su skladišta i biće energetski miks skladišta i to toplotna, vodonična, gravitaciona i baterijska. Mi već imamo iskustva sa baterijskim sistemima. Industrija je ponovo 2022. godine prevazišla potrošnju električne energije u odnosu na građanstvo, dok je od 1999. do 2022. građanstvo trošilo više električne energije, nego industrija, a to je nonsens“, rekao je Kostić.
Prema njegovim riječima, bitno je da su baterije dobra stvar. U neki od projekata koje rade su već ubacili baterijske sisteme. Za razliku od nas u Evropi se radi regulacija mreže da povuče određenu količinu električne energije.
Kada je riječ o isplativosti finansiranja trenutna cijena električne energije u posljednja tri mjeseca ne opravdava ulaganja u bilo koji vid varijabilne energije.
„Veliki je broj proizvođača električne energije u cijeloj Evropi i cilj u EU je da do 2030. imaju 1.000 GW solarnih elektrana i naravno da će kod nas biti negativna cijena. Moraćemo da idemo na skladišta električne energije. Na kraju biće finansijski isplativa skladištenja i kod nas“, rekao je Kostić.
Konferencija je održana u PKS, a omogućila je razmjenu znanja, iskustava i najboljih praksi između učesnika i pružila doprinos stvaranju održivog i efikasnog energetskog sistema u Srbiji.
