Period od 2015. do 2025. godine zabilježio je najtoplijih 11 godina otkako postoje mjerenja, dok je protekla godina bila druga ili treća najtoplija, sa temperaturom oko 1,43 °C iznad prosjeka iz perioda 1850–1900, navodi se u izvještaju „Stanje globalne klime 2025” Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Ekstremni događaji širom svijeta, uključujući intenzivne vrućine, obilne padavine i tropske ciklone, izazvali su poremećaje i razaranja, kao i ukazali na ranjivost naših međusobno povezanih ekonomija i društava.
Okeani se i dalje zagrijavaju i apsorbuju ugljen-dioksid. Tokom posljednje dvije decenije svake godine su apsorbovali količinu energije ekvivalentnu približno osamnaest puta godišnjoj potrošnji energije čovječanstva. Godišnji obim morskog leda na Arktiku bio je na ili blizu rekordno niskog nivoa, dok je na Antarktiku bio treći najniži zabilježen, a topljenje glečera nastavilo se nesmanjenim intenzitetom, navodi se u izvještaju.
– Stanje globalne klime je vanredno. Planeta Zemlja se gura izvan svojih granica. Svaki ključni klimatski pokazatelj je u crvenom. Čovječanstvo je upravo prošlo kroz jedanaest najtoplijih godina u istoriji mjerenja. Kada se istorija ponovi jedanaest puta, to više nije slučajnost. To je poziv na djelovanje – izjavio je Antonio Gutereš, sekretar WMO.
Energetski balans Zemlje
Po prvi put, izvještaj uključuje energetski disbalans Zemlje kao jedan od ključnih klimatskih pokazatelja.
Energetski balans Zemlje mjeri brzinu kojom energija ulazi i izlazi iz Zemljinog sistema. U stabilnoj klimi, dolazna energija od Sunca približno je jednaka količini izlazne energije.
Pročitajte još:
- Velike rupe u znanju o okeanu prijete borbi protiv klimatskih promjena
- Evropljani sve zabrinutiji zbog klimatskih promjena
- Prva procjena klimatske ranjivosti energetike u Sloveniji: poplave najveći rizik
Međutim, povećane koncentracije gasova sa efektom staklene bašte koji zadržavaju toplinu – ugljen-dioksida, metana i dušikovog oksida – na najviši nivo u posljednjih najmanje 800.000 godina poremetile su ovu ravnotežu.
Energetski disbalans Zemlje povećavao se od početka njegovog praćenja 1960. godine, naročito u posljednjih 20 godina, dostižući novi rekord u 2025.
Samo mali dio viška energije (oko jedna odsto) zagrijava atmosferu i površinu Zemlje, dok se pet odsto pohranjuje u kopnu, a preko 91 odsto u okeanu, koji djeluje kao amortizer. Okean je 2025. dostigao rekordno visok nivo toplote, a brzina zagrijavanja mu se udvostručila u odnosu na period 1960–2005. Još tri odsto energije topi led – Antarktik i Grenland gube masu, a arktički morski led je na rekordno niskom nivou. Zagrijavanje okeana i topljenje leda ubrzavaju rast globalnog nivoa mora od 1993. godine.
Izvještaj sadrži interaktivnu mapu i dodatak o ekstremnim događajima, pokazujući njihove kaskadne posljedice, uključujući nesigurnost u hrani i prisilna preseljenja. Poglavlje o klimi i zdravlju objašnjava kako rastuće temperature, promjene padavina i ekstremi utiču na pojavu i ozbiljnost zdravstvenih rizika, kao i na to ko je najviše izložen. Primjeri poput denga groznice i toplotnog stresa pokazuju kako klimatski podaci i sistemi ranog upozoravanja mogu štititi ljude u sve toplijem svijetu.
— U ovom vremenu ratova, klimatski stres otkriva još jednu istinu: zavisnost od fosilnih goriva destabilizuje klimu i globalnu sigurnost. Klimatski haos se ubrzava, a odlaganje djelovanja je smrtonosno — rekao je Gutereš.
Energetski portal