Tri su klimatsko-ekonomska scenarija koja predviđaju da bi se globalna stopa erozije zemljišta mogla povećati za 30 do 66 posto u periodu od 2015. do 2070. godine, pokazala je studija JRC MARS – Monitoring usjeva u Evropi. Njen trenutni uticaj na poljoprivrednu produktivnost na globalnom nivou procjenjuje se na vrijednost od oko osam milijardi dolara. Prvi scenarij se odnosi na zadržavanje globalnog zagrijavanja na manje od dva stepena Celzijusa, u odnosu na prosječne predindustrijske temperature i socio-ekonomskih izazova koje donose mjere ublažavanja problema, a drugi na trendove koji uglavnom prate istorijske obrasce. Treći scenarij je najgori, a odnosi se na vrlo visok nivo emisija gasova staklene bašte i snažan razvoj upotrebe fosilnih goriva. Naučnici JRC-a koristili su integrisani kvantitativni model za procjenu dugoročnog uticaja širom svijeta, za razliku od dosadašnjih studija koje su se fokusirale na određene regije.
Gubici od 352 miliona tona usjeva
Zavisno od scenarija, ukupni stvarni gubitak BDP-a u periodu od 2015. do 2070. godine kretaće se od 216 milijardi do 625 milijardi dolara na globalnom nivou. To iznosi gubitak između 0,06 posto i 0,12 posto globalnog BDP-a, a godišnji bi bio u rasponu od četiri do 11 milijardi dolara. Erozija zemljišta takođe bi mogla da predstavlja akutni izazov za prehrambenu sigurnost u već ranjivim regijama u Africi te tropskim područjima, gdje je potencijalno velika prijetnja nestašica usjeva kao što su uljarice i povrće. U najgorem scenariju, globalni gubici u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji mogli bi do 2070. godine da iznose 352 miliona tona usjeva. Ovako smanjena produktivnost zemljišta dovodi do povećane potražnje za njim, što također povećava potrošnju po glavi stanovnika. Ovo bi moglo da poveća korištenja zemljišta za potrošnju hrane na 167.000 km2, što odgovara površini Tunisa, ali i povećanu potražnju za snabdijevanjem vodom od 10 milijardi m3.
Kako stoji Evropa?
Najviše pogođene zemlje su u Centralnoj i Južnoj Africi i Indiji, zatim Indonezija i Kina zbog povećane erozije uzrokovane klimatskim promjenama. Evropa se smatra područjem gdje će pad produktivnosti i ekonomije biti niski. Kada je riječ o Evropskoj uniji, ona bi u sva tri scenarija mogla da poveća svoju poljoprivrednu proizvodnju zbog većeg opsega i raznolikosti u tom sektoru, ali i boljeg stepena povezanosti sa međunarodnom trgovinom, što joj omogućava relativnu konkurentnost. Naučnici JRC-a tvrde da međunarodna trgovina pomaže da ublaži probleme globalnih tržišta u borbi protiv rizika pada svjetske proizvodnje i prijetnje povećanja cijena poljoprivrednih proizvoda. Zaključuju da bi veće otvaranje tih tržišta i slobodna i poštena trgovina dodatno smanjili takve rizike.
Izvor: Agroklub
