Brži razvoj offshore vjetroelektrana, odnosno onih na moru, zahtijeva jaču infrastrukturu i bolje logističke kapacitete. Proširenje i unapređenje luka predstavlja ključ, zbog čega Evropa priprema dvije strategije za 2026. godinu – EU Strategiju za pomorsku industriju i EU Strategiju za luke, prenosi WindEurope.
Razvoj vjetroenergije trenutno se odvija brže nego što se razvijaju luke. Različite vrste vjetroprojekata traže da luke budu specijalizovane i spremne za proizvodnju, instalaciju, montažu i održavanje. Procjene pokazuju da će u narednim godinama biti potrebno dodatnih 2,4 milijarde eura ulaganja u evropske luke kako bi se ostvarili ciljevi za 2050. godinu. Luke su značajne i za razvoj vjetroenergije na kopnu, a ovakva ulaganja zahtijevaju kombinaciju javnog i privatnog finansiranja.
Evropske luke dobijaju podršku EU kroz Connecting Europe Facility (CEF) i kredite Evropske investicione banke (EIB). Nacionalne vlade mogu doprinijeti garancijama, ciljanim fondovima i politikama za efikasnije korišćenje postojeće infrastrukture. Bolja prekogranična saradnja luka pomaže da se izbjegne dupliranje i optimalno iskoriste resursi, navodi WindEurope.
Pročitajte još:
- Nizak budžet za offshore vjetroelektrane u Velikoj Britaniji – da li ova aukcija ugrožava cilj od 50 GW?
- U Tomislavgradu planirana izgradnja vjetroparka sa 17 turbina
- Najveća francuska vjetroelektrana na moru gradi se kod Normandije
Govoreći o pomenutim strategijama, EU Strategija za pomorsku industriju fokusiraće se na podršku proizvodnji brodova i servisnih plovila za offshore vjetroelektrane, dok EU Strategija za luke ima za cilj veću koordinaciju između država članica, ubrzavanje izdavanja dozvola za unapređenje luka i jaču finansijsku podršku iz EU fondova.
Iako se govori o potrebi dodatnih ulaganja, Evropa već intenzivno ulaže u svoje luke. Prijedlog novog dugoročnog budžeta, Višegodišnji finansijski okvir (MFF) za 2028–2034, predviđa 81,4 milijarde eura za Connecting Europe Facility (CEF), finansijski instrument EU koji podržava razvoj ključne infrastrukture u transportu, energetici i digitalnoj povezanosti. Oko 34 milijarde eura će biti izdvojeno za transportnu infrastrukturu, uključujući luke, što je značajan porast u odnosu na trenutni CEF Transport budžet od oko 24 milijarde eura.
Istovremeno, luke već unapređuju kapacitete i rade sa industrijskim partnerima kako bi odgovorile rastućim zahtjevima sektora vjetra. U posljednje tri godine u ovu infrastrukturu uloženo je 4,4 milijarde eura. Sa tim ulaganjima, Evropa može ostvariti ciljeve za 2030. godinu i dostići instalacioni kapacitet od najmanje 10 GW godišnje. Za period nakon 2030. biće potrebna dodatna ulaganja od 2,4 milijarde eura za dostizanje 15 GW godišnje.
Energetski portal