Na pitanje ko ima najveći udio u investicijama, odgovor je – korporacije. Međutim, domaćinstva i vlade imaju ključnu ulogu u ovom smislu. Naime, domaćinstva su značajno povećala svoje učešće od 2015. godine, naročito kroz primjenu solarnih panela, mjera energetske efikasnosti, toplotnih pumpi, električnih vozila i drugo. Sa druge strane, vlade su te koje podržavaju ovakve investicije kroz, recimo, poreske olakšice.
Uopšteno gledano, od 2015. godine, struktura kapitala investiranja u globalnom energetskom sektoru ostala je stabilna, navodi se u novom izvještaju Međunarodne agencije za energetiku (IEA). Izvještaj se bavi odnosom duga i kapitala, kada je riječ o finansiranju ovog sektora.
Trenutno, dug čini oko 46 odsto ukupnih troškova, a kapital oko 54 odsto. Pojašnjenja radi, dug predstavlja onaj dio novca koji je pozajmljen, recimo od banki. Na drugoj strani, kapital, kako i sama riječ govori, predstavlja sopstveni kapital onoga ko ulaže.
Pročitajte još:
- KOLIKO JE NAPREDOVALO EVROPSKO TRŽIŠTE BATERIJA ZA SKLADIŠTENJE ENERGIJE?
- DO 2030. GODINE PROIZVODNJA NAFTE ĆE NADMAŠITI POTRAŽNJU
- EVROPA ULAŽE 1,4 MILIJARDE EURA ZA RAZVOJ TEHNOLOGIJA VODONIKA
Međutim, dug nije isti za sve energente. Primjera radi, nacionalne naftne kompanije se u manjoj mjeri oslanjaju na zaduživanje, u odnosu na svoje konkurente, pa je procenat duga oko 35 odsto ukupnih investicija.
Kako se navodi u izvještaju, visoke cijene energije nakon pandemije COVID-19 i dešavanja u Ukrajini, omogućile su kompanijama za fosilna goriva da tokom posljednjih godina smanje nivo duga.
Za razliku od njih, čista energija, kao što je energija vjetra ili solarna, zahtijeva više početne troškove, zbog čega finansiranje dugom iznosi oko 50 odsto.
Kao još jedan interesantan primjer, mogu da se navedu nove tehnologije poput onih za skladištenje baterija ili snabdijevanje vodonikom. Njihov udio duga je značajno niži i čini oko 20 odsto. Razlog za to nalazi se u činjenici da su ove tehnologije povezane sa većim rizicima. S obzirom na to, razvojni timovi se rjeđe oslanjaju na zaduživanje, već nastoje da finansije obezbijede putem takozvanog Venture capital, odnosno rizičnog kapitala. Pojašnjena radi, riječ je investitorima koji su specijalizovani za rizične investicije. Oni nastoje da ulažu u nove tehnologije za koje postoji rizik, ali otvaraju i mogućnost da učestvuju u njihovom potencijalnom uspjehu.
Energetski portal
