Hrvatska je u drugom kvartalu 2026. skoro četvrtinu potrošnje električne energije morala da pokrije neto uvozom, pokazuje pregled udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), izrađen u saradnji sa Dalmatinskom energetskom agencijom (DEA). Istovremeno, solarne elektrane nastavljaju da rastu i početkom jula premašile su instalisanu snagu od 1.500 MW.
Najveća promjena dogodila se između dva kvartala. Nakon neto izvoza od 131 GWh u prvom kvartalu, Hrvatska je u drugom neto uvezla 1.121 GWh struje, čime je pokriveno skoro 25 odsto potrošnje u tom periodu. Na nivou cijelog polugodišta, neto uvoz je pokrio 10,29 odsto ukupne potrošnje. Kao razlozi navode se smanjeni dotoci vode i rast potrošnje.
Pročitajte još:
Uvoz skuplji od izvoza za oko 104 miliona eura
Tržišna vrijednost struje izvezene u januaru i februaru iznosila je oko 38 miliona eura, dok je vrijednost uvezene struje od marta do juna dostigla oko 142 miliona eura. Razlika od približno 104 miliona eura u samo šest mjeseci, ističu iz OIEH, odgovara ulaganju u oko 130 MW novih solarnih elektrana u Hrvatskoj.
Solarne elektrane proizvele su u prvom polugodištu 42,54 odsto više električne energije nego u istom periodu prošle godine. Njihova instalisana snaga povećana je za 235 MW, a početkom jula prešla je 1.500 MW. U junu su proizvele rekordnih 230 GWh, najviše u jednom mjesecu do sada, čime je pokriveno skoro 14 odsto hrvatske potrošnje. Ukupno gledano, obnovljivi izvori pokrili su u prvom polugodištu 58,22 odsto potrošnje.
Iz udruženja ocjenjuju da prva polovina godine pokazuje koliko je važno ubrzati izgradnju novih domaćih proizvodnih kapaciteta kako bi se smanjila zavisnost od uvoza. Solarne elektrane daju sve veći doprinos, ali su Hrvatskoj, upozoravaju, potrebni dodatni kapaciteti iz svih obnovljivih izvora, uz baterijska skladišta i druge izvore fleksibilnosti, kako bi se povećala domaća proizvodnja i sigurnost snabdijevanja, posebno u periodima smanjenih dotoka vode i visoke potrošnje.