Samostalna baterijska postrojenja u Hrvatskoj ubuduće mogu da se grade u zonama industrijske i proizvodne namjene i prije nego što njihove konkretne lokacije budu predviđene prostornim planovima, saopštilo je Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH).
Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPUGDI) izdalo je novo uputstvo kojim je, kako navodi OIEH, pronađeno rješenje za administrativnu prepreku koja je mogla da uspori razvoj baterijskih projekata u Hrvatskoj.
Prema ranijem tumačenju, samostalna baterijska postrojenja morala su prethodno da budu predviđena prostornim planovima gradova i opština. Kako ih je mali broj lokalnih samouprava već uvrstio u svoje planove, realizacija novih projekata zahtijevala bi izmjene i dopune prostornih planova, a u pojedinim slučajevima i sprovođenje strateške procjene. OIEH je upozorio da bi takav postupak mogao da produži realizaciju projekata za nekoliko godina.
Uputstvo proslijeđeno županijama
MPUGDI je 28. jula 2026. godine izdalo Uputstvo o baterijskim sistemima skladištenja i prostornom planiranju, koje je proslijeđeno upravnim odjeljenjima županija i Grada Zagreba nadležnim za prostorno uređenje i gradnju.
U uputstvu se navodi da samostalna baterijska postrojenja treba planirati kroz prostorne planove. Međutim, do donošenja planova kojima će takva postrojenja biti predviđena na konkretnim lokacijama, akt za sprovođenje zahvata u prostoru i odobrenje za građenje mogu se izdati u zonama industrijske i proizvodne namjene.
Pročitajte još:
- Sanacija nelegalno odloženog otpada u Gospiću ulazi u novu fazu
- NE Kozloduj povećava snagu petog bloka nakon rasta vodostaja Dunava
- Rumunija produžava rad pojedinih blokova u dvije elektrane na lignit
Pri tome je potrebno uzeti u obzir postojeću gradnju u okruženju, potrebnu infrastrukturu, uklapanje objekta u postojeći pejzaž, kao i druge relevantne lokacijske uslove.
Novo uputstvo zamjenjuje sva ranije izdata mišljenja Ministarstva koja se odnose na prostorno planiranje baterijskih sistema za skladištenje energije.
Baterije važne za integraciju obnovljivih izvora
OIEH ističe da jednostavnija realizacija baterijskih sistema može imati značajnu ulogu i u daljem razvoju obnovljivih izvora energije. Skladištenje omogućava da se energija proizvedena u periodima visoke proizvodnje sačuva za kasniju upotrebu, povećava fleksibilnost elektroenergetskog sistema, smanjuje opterećenje mreže i omogućava bolje iskorišćavanje proizvodnje iz solarnih i drugih obnovljivih izvora.
Na značaj baterija ukazuje i prva nacionalna studija o baterijskim sistemima, koju je pokrenuo OIEH uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), a izradili Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) i Energetski institut „Hrvoje Požar“.
Prema rezultatima studije, baterijski sistemi mogu da smanje ukupne troškove elektroenergetskog sistema do 15 odsto, prije svega kroz smanjenje zagušenja u mreži i bolje iskorišćavanje proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Studija je pokazala i da bi realizacija svih kapaciteta obnovljivih izvora za koje su izdata energetska odobrenja mogla da smanji prosječnu cijenu električne energije sa 101,7 na 72,96 evra po MWh, odnosno za gotovo 30 odsto.
U OIEH-u navode da baterijski sistemi mogu dodatno da olakšaju integraciju novih kapaciteta obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem, doprinesu stabilnijem tržištu i ublaže dnevne oscilacije cijena električne energije.
Energetski portal