Obnovljivi izvori energije (OIE) obezbijedili su više od 62 odsto ukupno raspoložive električne energije u Hrvatskoj tokom prvog kvartala 2026. godine, pokazuje najnoviji izvještaj udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.
Početak godine obilježili su rast potrošnje električne energije, iznadprosječno povoljni hidrološki uslovi i privremeni povratak Hrvatske u status neto izvoznika električne energije. Ključnu ulogu u tome imale su hidroelektrane, čija je proizvodnja porasla za 22,3 posto u odnosu na isti period prošle godine zahvaljujući natprosječno dobroj hidrologiji.
Količina vode raspoložive za proizvodnju električne energije bila je za 11,5 posto veća od višegodišnjeg prosjeka, što je prvi kvartal 2026. svrstalo među hidrološki natprosječna, odnosno vlažna razdoblja. Hidroelektrane su tako ostale najznačajniji pojedinačni izvor električne energije u hrvatskom elektroenergetskom sistemu.
Istovremeno, solarne elektrane nastavile su snažan rast, povećavši proizvodnju za 50,7 posto u poređenju sa prvim kvartalom 2025. godine. Međutim, slabiji vjetrovi doveli su do pada proizvodnje vjetroelektrana od 12,8 posto, pa su ostali obnovljivi izvori energije – vjetroelektrane, solarne elektrane, postrojenja na biomasu i biogas – ukupno proizveli 1.213 GWh električne energije, što je četiri posto manje nego godinu dana ranije.
Pročitajte još:
- Četiri primjera koji pokazuju kako obnovljivi izvori mijenjaju energetsku sigurnost
- FBiH prvi put sufinansira kućne solarne elektrane
- Zapadna Grčka gradi javni zadružni solarni park: Korist za 147.000 poljoprivrednika i građane
Uprkos tom padu, ostali obnovljivi izvori proizveli su 33 GWh više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva i čak 455 GWh više od hrvatskog udjela u proizvodnji Nuklearne elektrane Krško. Njihov udio u ukupno raspoloživoj energiji iznosio je 23,3 posto.
Termoelektrane na fosilna goriva zauzele su treće mjesto u energetskom miksu sa proizvodnjom od 1.180 GWh, što predstavlja rast od 26,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Njihov udio u ukupno raspoloživoj energiji iznosio je 22,6 posto.
Nuklearna elektrana Krško, posmatrano kroz hrvatski udio od 50 posto, isporučila je 758 GWh električne energije, jednako kao i godinu dana ranije, sa udjelom od 14,5 posto u ukupno raspoloživoj energiji.
Iako je Hrvatska tokom prvog kvartala ostvarila neto izvoz električne energije, već u martu ponovo je zabilježen neto uvoz, koji je nastavljen tokom aprila i maja. OIEH ističe da ovi podaci potvrđuju potrebu za daljim razvojem obnovljivih izvora energije, ali i za ulaganjima u sisteme za skladištenje energije kako bi se povećala energetska nezavisnost zemlje.
Značajan korak u tom pravcu napravljen je upravo tokom prvog kvartala 2026. godine, kada su baterijski sistemi za skladištenje energije prvi put uključeni u hrvatski elektroenergetski sistem. Tokom posmatranog perioda baterijska skladišta preuzela su iz mreže 1.430 MWh električne energije za punjenje, dok su u mrežu vratili 858 MWh, odnosno približno 1 GWh isporučene energije.
Energetski portal