Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora CIGRE-a Zijad Bajramović na otvaranju 17. Konferencije elektrotehničara iz Bosne i Hercegovine (CIGRE) u Neumu, rekao je da se energetski sektor Bosne i Hercegovine suočava s ozbiljnim izazovima i velikim transformacijama. Prošlu godinu obilježila je smanjena proizvodnja uglja i nepovoljni hidrološki uslovi, dok su privatni investitori ostvarili značajan porast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
— U sljedeće tri godine planirano je priključenje oko 1.500 MW novih solarnih i vjetroelektrana, koje će godišnje proizvoditi približno 3 TWh električne energije. To je ogroman korak naprijed, ali i ozbiljan izazov, jer bez modernizacije i proširenja prenosne i distribucijske mreže rizikujemo zagušenje i nestabilnost u sistemu — izjavio je Bajramović.
Naglasio je da je za stabilnost elektroenergetskog sistema nužna izgradnja novih trafostanica 110 kV i dovršetak prelaza na 20 kV nivo. Prema njegovim riječima, procjene pokazuju da je do 2030. godine potrebno uložiti oko 1,4 milijarde KM u elektrodistribucijske sisteme – investicija koja se smatra ključnom za sigurnost i održivost. Bajramović je dodao da je konačno izvještaj ENTSO-a o raspadu sistema iz jula 2024. jasno pokazalo da ulaganje u stabilnost nije opcija, već nužnost.
Pročitajte još:
- Hladnije zgrade, rasterećena elektroenergetska mreža – revolucionarni uređaj razvijen u SAD
- Cijena mrežarina ide na 46,01 odsto, razlog pokrivanje gubitaka
- Đokić: Opravdano povećanje cijena mrežarine
— Nemoguće je izbjeći povećanje cijena mrežarine, ali je vrijeme i za uvođenje G-komponente koju proizvođači električne energije moraju plaćati za korištenje prenosne i distribucijske mreže. Javne elektroprivredne kompanije godinama amortizuju socijalnu politiku niskih cijena, što smanjuje njihov investicijski kapacitet. Zato moramo postupno započeti proces usklađivanja cijena električne energije na tržišnoj osnovi, uz istovremenu zaštitu energetski opasnih kupaca — rekao je Bajramović.
Od početka 2026. godine počeće primjena evropskih poreza na emisije CO₂ (CBAM), dodao je Bajramović, koji će u potpunosti pokriti naš izvoz električne energije. Dodatni problem koji stvara CBAM jest taj što sprečava izvoz i trgovinu električnom energijom iz obnovljivih izvora, te je nužno da se BiH pridruži Evropskom udruženju davaoca garancija porijekla.
— BiH se obavezala na uspostavljanje sistema berze električne energije i trgovanja emisijama, koji će biti pandan evropskom ETS-u. Usvajanje Zakona o regulatoru, prenosu i tržištu električne energije predstavljaće važan korak prema evropskim integracijama i modernizaciji domaćeg tržišta, ali i preduslov da se električna energija do 2030. godine izuzme od oporezivanja CBAM-om — naglasio je Bajramović.
Više od 500 inženjera i drugih stručnjaka iz BiH, kao i gosti iz Hrvatske, Slovenije i Srbije, učestvuju na savjetovanju bh. energetika u Neumu.
Izvor: Pogled.ba