Pitanja i izazovi koji se vezuju za održivo i odgovorno poslovanje poznati su više decenija unazad. Veći dio ESG principa o kojima danas slušamo kreiran je kroz različite međunarodne inicijative, sporazume, protokole i događaje tokom proteklih 35 godina. Međutim, percepcija najšire javnosti o tome šta se pod tim tačno podrazumijeva, koje alate primijeniti, kako biti siguran da smo na pravom putu održivosti – ostavljaju, ponekad, ozbiljne dileme i nedoumice u poslovnoj i u cijeloj stručnoj javnosti. Zbog toga je potrebno da se sva ova pitanja osvijetle kroz prizmu dosadašnjih instrumenata održivosti u poređenju sa najnovijima, koji pred kompanije stavljaju nove zahtjeve i izazove. O tome u kojim državama su ESG principi počeli ozbiljnije da se shvataju i implementiraju, a gdje se Srbija nalazi kada je riječ o njihovoj primjeni, postoje li sličnosti i razlike između korporativne društvene odgovornosti (CSR) i ESG principa i o drugim važnim aspektima odgovornog i održivog poslovanja, razgovarali smo sa mr Dušanom Stokićem, rukovodiocem Centra za životnu sredinu, tehničke propise, kvalitet i društvenu odgovornost Privredne komore Srbije (PKS).
Kompanije su danas, možda više nego ikada, suočene sa brojnim izazovima, uticajima, poremećajima i rizicima za poslovanje. Sigurnost snabdijevanja sirovinama i energijom, novi regulatorni zahtjevi, zabrinutost zajednice zbog uticaja na životnu sredinu, zahtjevi vezani za ljudska prava i prava zaposlenih, ublažavanje klimatskih promjena, dekarbonizacija i digitalizacija, verifikovano izvještavanje o održivosti i slično zahtijevaju korjenite promjene u poslovnom pristupu, strateško planiranje i maksimalno angažovanje svih resursa radi prilagođavanja izmijenjenim okolnostima.
– Ponekad se čini da čak i velike kompanije i u svijetu i u Srbiji pomalo lutaju prilikom usklađivanja svoje poslovne strategije i politike sa novim okolnostima i zahtjevima tržišta, investitora, potrošača, javnosti. Stoga ne treba da čudi zbunjenost, prije svega, malih i srednjih privrednih društava i preduzetnika u pogledu razumijevanja termina kao što su ESG, CSR, SDG i posebno načina njihove primjene na nivou organizacije. Istovremeno, potrošači i korisnici usluga su tokom vremena izoštrili svoje zahtjeve i znatno podigli ljestvicu svojih očekivanja, koje sada sve više prevazilaze dobru uslugu i kvalitetan proizvod – objašnjava Stokić.
U FOKUSU:
- EFIKASNA PRIMJENA PRINCIPA ZELENE GRADNJE, EDUKACIJA ZAPOSLENIH I PARTNERA
- CHARGE&GO U 2024. ŠIRI MREŽU NA TRŽIŠTE REGIONA
- PODRŠKA ZA BOLJI ŽIVOT GRAĐANA I EKOLOŠKI ODGOVORNIJE DRUŠTVO
Primjena ESG principa
Kakav pristup imaju države širom svijeta prema primjeni ESG principa, pokazala je studija objavljena 2021. u Journal of Business Perspective. Studijom su obuhvaćene razvijene zemlje i zemlje u razvoju, a na osnovu dobijenih rezultata klasifikovane su u četiri različite kategorije. U zemlje sa dobro razvijenim ESG okvirom i visokim ESG rezultatima svrstane su Norveška, Švedska, Danska, Finska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Francuska. Zemlje čiji se ESG okvir ubrzano poboljšava i koje ostvaruju srednje do visoke ESG ocjene su Njemačka, Italija, SAD, Australija, Švajcarska, Kanada, Japan, Brazil i Južna Afrika. Sa druge strane, Singapur, Indija, Kina, Filipini, Malezija i Argentina kategorisani su kao zemlje sa ESG okvirom u fazi razvoja. Istovremeno, Rusija, Indonezija, Tajland, Nigerija i Vijetnam klasifikovane su kao zemlje sa okvirom u ranoj fazi zbog relativno niskih ESG rezultata.
Govoreći o Srbiji, naš sagovornik kaže da sve više kompanija postaje svjesno potrebe integrisanog pristupa poslovanju, a to znači da briga o aspektima životne sredine, socijalnim pitanjima i aspektima domaćeg upravljanja organizacijom mora da se tretira podjednako kao i ekonomsko-finansijski parametri poslovanja. Štaviše, dugoročno posmatrano, za održavanje konkurentnosti i održivosti poslovanja presudnu ulogu imaju upravo dokazivanje ključnim zainteresovanim stranama da kompanija prati, mjeri i unaprjeđuje procese i aktivnosti u pogledu životne sredine, brige o zaposlenima, bezbjednosti proizvoda, transparentnosti i dostupnosti poslovnih rezultata.
Kada je riječ o tome koji sektori se najčešće vezuju za implementaciju ESG principa, trebalo bi da se istaknu proizvođači automobila koji se obavezuju da će svoja vozila učiniti održivijim, kada je riječ o negativnom uticaju na životnu sredinu. Uz njih idu i velike naftne i gasne kompanije koje reaguju na zahtjev da industrija ubrzava usvajanje savremenih alata i ulaže u novu tehnologiju kako bi postigla neto nultu emisiju i pozitivan uticaj na ublažavanje klimatskih promjena.
Praksa pokazuje da postoje brojne sličnosti, ali i razlike, između koncepta društveno odgovornog poslovanja (CSR) i koncepta koji obuhvata životnu sredinu, društvo i korporativno upravljanje (ESG), a uzimajući u obzir Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija (SDG). U posljednjih dvadesetak godina dosta se radi na promovisanju i primjeni CSR-a, poslovnog modela koji je regulisan od strane same organizacije čiji je glavni cilj doprinos društvenoj zajednici i životnoj sredini. Kako objašnjava Dušan, po svojoj prirodi to je samoregulišući koncept zasnovan na kvalitativnim informacijama. Međunarodni standard ISO 26000 – Uputstvo o društvenoj odgovornosti – daje praktične instrukcije organizaciji kako da definiše društvenu odgovornost, kako da prepozna ključne teme kojima će se baviti i kako praktično da realizuje strategiju CSR.
Prema ovom standardu, društvena odgovornost organizacije podrazumijeva dosljedno poštovanje zakona i propisa (koji mogu biti različiti od države do države), zatim poštovanje međunarodnih normi ponašanja, očekivanja zainteresovanih strana, kao i sopstvenih/internih zahtjeva, pravila i standarda, a tek kada je sve ovo ispunjeno – može se govoriti o razvoju i primjeni društvene odgovornosti od strane organizacije. Ako je CSR kompanije dobro osmišljen i proveden, on će doprinositi boljem imidžu u javnosti i podizanju ugleda kod ključnih zainteresovanih strana. Najčešći oblik komunikacije u vezi CSR-a organizacije je godišnji CSR izvještaj (ili izvještaj o održivom razvoju), koji može da bude zasnovan na nekoj međunarodno prepoznatljivoj metodologiji (GRI, UN Global Compact, OECD Guidelines itd.). Od ključne je važnosti da organizacije usvoje društveno odgovorno poslovanje na autentičan način, koji je usko usklađen sa strategijom, ciljevima, kulturom i osnovnim vrijednostima kompanije, kaže naš sagovornik.
Iako postoje sličnosti između CSR i ESG koncepta, potrebno je razumjeti i njihove razlike, i to prije svega u prirodi samog koncepta, mjerljivosti ciljeva, ocjenjivanju materijalnosti i upravljanju finansijski opipljivim rizicima. Ključne razlike mogu da se svedu na dvije najvidljivije. Prvo, identifikovanje i upravljanje finansijski opipljivim ESG rizicima i prilikama je ključni dio strategije ESG-a i značajno se razlikuje od CSR-a. Dok je veća vjerovatnoća da će CSR strategija uskladiti i podržati vrijednosti kompanije, informacije koje kompanija otkriva putem ESG izvještavanja zasnivaju se na njihovoj materijalnosti u odnosu na poslovanje i poslovni model kompanije. Drugo, iako inicijative za društveno odgovorno poslovanje (CSR) svakako mogu uključivati mjerljive ciljeve i izvještavanje, kod ESG-a je to značajno izraženije. Kompanije koje izvještavaju o ESG metričkim podacima će morati da prikupe i objave značajan broj kvantitativnih podataka — iako i kvalitativni podaci takođe igraju ključnu ulogu u ESG izvještavanju.
Priredila: Katarina Vuinac
Tekst u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE
