Site icon Energetski Portal

Industrijsko zagađenje u Srbiji: Da li novi zakon štiti zdravlje građana ili zagađivače?

Milena Maglovski

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris LeBoutillier)

Juče je bio posljednji dan javne rasprave o Nacrtu zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine u Srbiji, propisu koji bi trebalo da predstavlja ključni instrument za smanjenje industrijskog zagađenja i zaštitu zdravlja građana, saopštila je Beogradska otvorena škola (BOŠ).
Kako dalje navode, industrijska postrojenja koja podliježu režimu izdavanja integrisanih dozvola predstavljaju najveće pojedinačne izvore zagađenja. U Srbiji i dalje više od 150 takvih postrojenja posluje bez integrisane dozvole, dok postupci izdavanja dozvola često traju godinama. Ovakvo stanje ukazuje da sistem ne funkcioniše i da institucije ne uspijevaju da doslijedno sprovode postojeće zakone, poručuju iz BOŠ-a.
– Nacrt novog zakona ne donosi rješenja za ove probleme. Nedavno objavljena Analiza Platforme za društveni razvoj i inovacije (CORE) i Fidrih Ebert fondacije pokazuje da postoji nesklad između onoga što se reformom želi postići i konkretnih predloženih rješenja. Umjesto da ispravi postojeće nedostatke, Nacrt u nekim dijelovima čak može dovesti do novih problema u praksi – stoji u saopštenju.
Dodaju i da posebno zabrinjava činjenica da Nacrt ostavlja mogućnost za odstupanje od najboljih dostupnih tehnika (BAT standarda), koji predstavljaju osnovni mehanizam za smanjenje industrijskog zagađenja, bez dovoljno precizno definisanih kriterijuma, čime se direktno povećava i rizik od proizvoljne primjene zakona.
– Predloženim rješenjima učešće javnosti svodi se na puku formalnost. Primjera radi, Nacrt predviđa rok od svega 15 dana za dostavljanje komentara na složenu tehničku dokumentaciju, uz zastarjele načine informisanja, što je slučaj i sa trenutnom javnom raspravom, koja otežava uključivanje javnosti, uzimajući u obzir poklapanje rokova sa praznicima i neradnim danima. Takav pristup otežava suštinsko učešće građana, stručne javnosti i organizacija civilnog društva u donošenju odluka koje direktno utiču na kvalitet životne sredine i javno zdravlje – navedeno je u saopštenju. 

Pročitajte još:

Ističu da su problemi prisutni i u oblasti nadzora i sankcija: predloženi sistem ne obezbjeđuje dovoljno jasne i efikasne mehanizme kontrole, dok postojeća postrojenja ostaju u povoljnijem položaju u odnosu na nova, iako su upravo ona često najveći zagađivači. Bez dosledne primjene zakona, uključujući zabranu rada bez integrisane dozvole i adekvatno sankcionisanje, nije moguće očekivati stvarno smanjenje zagađenja, navode iz BOŠ-a.

– Bez jasnih pravila, efikasnog nadzora i stvarnog uključivanja javnosti, zakon ostaje mrtvo slovo na papiru, dok se posljedice industrijskog zagađenja nastavljaju osjećati u svakodnevnom životu građana. Zato su potrebna rješenja koja će zaista doprinijeti smanjenju industrijskog zagađenja, a ne samo formalnom usklađivanju sa evropskim standardima – navedeno je u saopštenju.

Koalicija 27 i Platforma za društveni razvoj i inovacije pozivaju organizacije civilnog društva, stručnu javnost, medije i građane da se upoznaju sa glavnim nedostacima Nacrta Zakona i pridruže se u daljem praćenju procesa usvajanja zakona kao i zahtevu za sprovođenjem otvorene javne diskusije o delotvornim rješenjima i nakon formalnog završetka javne rasprave.

Izrađeni komentari i primjedbe na Nacrt zakona dostupni su OVDJE.

Ova aktivnost je dio projekta ,,Navigator Zelene agende”, koji podržava Evropska unija, a sprovodi Beogradska otvorena škola u saradnji sa šest regionalnih partnera: Udruženje Aarhus centar, organizacijom Eko-tim, organizacijom Eco-Zone, Centrom za ekološko istraživanje i informisanje o životnoj sredini Eko-svIJest, organizacijom Protection and Preservation of Natural Environment i Mrežom CEE Bankwatch. 

Energetski portal 

Exit mobile version