Srbija je 2024. godine ostvarila najbolji rezultat u prodaji novih automobila u posljednjih pet godina, nadmašivši čak i periode prije pandemije. Ipak, prema podacima Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova, tržištem i dalje dominiraju polovni automobili, koji čine čak 83 odsto ukupne prodaje.
Kada je riječ o vrsti goriva, najveći udio među novim automobilima prodatim u 2024. godini imaju benzinski motori sa 46 odsto, dok hibridi, u svim svojim varijantama, čine 32 odsto tržišta. Dizel-vozila zauzimaju 19 odsto, dok su preostala tri odsto raspoređena na alternativna goriva – dva odsto na TNG i slične pogone, a svega jedan odsto na električna vozila.
„Udio 100 odsto električnih vozila iznosi oko jedan odsto, odnosno prodata su precizno 283 nova putnička automobila, kao i 142 nova laka komercijalna vozila. Kada je riječ o hibridima, pod elektrifikovanim vozilima podrazumijevaju se i plug-in hibridi, kojih je prodato više od 2.000. Posmatrajući trendove od 2019. godine do danas, prodaja konstantno raste, ali smo i dalje u značajnom zaostatku u poređenju sa tržištem EU, gdje udio 100 odsto električnih automobila u ukupnoj prodaji iznosi 13,6 odsto”, rekao je Boris Ćorović, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika vozila i dijelova.
Nasuprot tome, tokom 2024. godine u Srbiju je uvezeno oko 135.000 polovnih putničkih automobila, od kojih je čak 58.000 sa „euro 3” i „euro 4” motorima (proizvedenih između 2001. i 2010. godine). To znači da je u ukupnoj prodaji udio novih vozila iznosio svega 17 odsto, dok su preostala 83 odsto činila polovna vozila.
Kada je riječ o polovnim 100 odsto električnim vozilima, u Srbiju su 2024. godine uvezena 964 takva vozila, što znatno premašuje broj prodatih novih električnih automobila. Ovi podaci jasno pokazuju da se građani Srbije i dalje u najvećoj mjeri oslanjaju na polovne automobile, često sa starijim standardima emisije gasova. Sa stanovišta zaštite životne sredine, zabrinjavajuće je što uvoz i dalje predvode starija vozila, koja spadaju među najveće zagađivače, dok je broj novih automobila znatno manji.
U FOKUSU:
- Spor razvoj elektromobilnosti u BiH
- Slovenačka rješenja za elektromobilnost koja osvajaju svijet
- Futuristička košnica – urbano pčelarstvo iz vašeg doma
Električna vozila i infrastrukturni izazovi
Kao jedan od glavnih razloga male zastupljenosti električnih vozila, Ćorović navodi nedovoljan broj punjača. U Srbiji trenutno postoji oko 200 javnih punjača, što je svega tri punjača na 100.000 stanovnika, dok Bugarska ima 24, a Hrvatska 32 punjača na isti broj stanovnika.
„Nedovoljno je razvijen tzv. eko-sistem za električna vozila. Ključni segment tog eko-sistema je mreža javnih punjača, ali on obuhvata i zakonsku regulativu, nefinansijske podsticaje, rješavanje pitanja reciklaže dotrajalih baterija, kao i tehničke detalje poput uvođenja posebnih registarskih tablica i upisa podataka u saobraćajnu dozvolu”, objašnjava Ćorović. Dodaje da će dolazak novih brendova iz Azije na tržište Srbije, početak proizvodnje „Fijatovog” električnog modela u Kragujevcu, kao i postepeni pad cijena električnih vozila doprinijeti njihovoj većoj dostupnosti u narednim godinama.
U januaru ove godine prodata su 1.482 nova putnička automobila, kao i 284 nova laka komercijalna vozila. Međutim, od ukupnog broja uvezenih vozila, svega 16 je električnih. Ćorović napominje da nije realno očekivati značajan rast prodaje električnih vozila tokom 2025. godine, s obzirom na to da je budžet za subvencije za ekološka vozila ostao na sličnom nivou kao u 2024. godini (170 miliona RSD), što je znatno manje u poređenju sa 2023. i prethodnim godinama.
Priredila: Jasna Dragojević
Tekst u cjelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA MOBILNOST