Iako se čini da je u borbi protiv klimatske krize najviše pažnje usmjereno na smanjenje emisije ugljičnog dioksida, posebno je prošlogodišnja Konferencija UN-a o klimatskim promjenama pokazala da postoji problem koji treba rješavati, možda čak i više. Riječ je o emisiji metana – plina koji jače utiče na stvaranje efekta staklene bašte od ugljičnog dioksida. Procjena Međunarodne agencije za energiju (IEA) kaže da je metan koji je stvorio čovjek odgovoran za oko 30 posto globalnog povećanja temperature koje se dogodilo posljednjih godina. Zemlje širom sveta su se uhvatile u koštac sa ovim gasom, donoseći razne obaveze, kazne i preporuke, ali je i dalje teško videti u kojoj meri se one primenjuju. Ovdje u pomoć priskaču tri igrača – satelit, algoritmi i umjetna inteligencija.
Udruživanjem snaga, kompanija Gugl (eng. Google) i Fond za zaštitu životne sredine (eng. Environmental Defense Fund) došli su do načina na koji spomenuta tri igrača mogu doprinijeti smanjenju emisije metana. Novi satelit Fonda za zaštitu životne sredine, nazvan MethaneSAT, locirat će i mjeriti emisije iz naftnih i plinskih operacija širom planete, budući da ove industrije predstavljaju drugi najveći izvor emisija metana uzrokovanih ljudima nakon poljoprivrede. Iako već postoje sateliti koji prate globalnu emisiju metana, ovaj satelit je značajno poboljšan tako da može sa mnogo većom preciznošću snimati specifične lokacije sa kojih se te emisije ispuštaju. Prema izvještajima, satelit će kružiti oko Zemlje 15 puta dnevno na visini od preko 350 milja.
Koja je uloga Gugla?
Gugl mape (eng. Google maps), možda nam je najpoznatiji internet servis ove kompanije, kada su u pitanju neki podaci i ilustracije dobijeni zahvaljujući satelitima. Gugl ert (eng. Google Earth) bi se mogao klasificirati kao napredniji oblik mapa, koji nudi 3D prikaz naše planete, sa dodatnim zanimljivim karakteristikama. Možete putovati na brojne lokacije na našoj planeti i koristiti opciju “čovječuljak” da se spustite do određene ulice, a zatim se krećete po njoj i tako vidite stvarno snimljeni snimak. Povećanjem naprednih mogućnosti ovakvih internet servisa dolazimo do one koja predstavlja odgovor na pitanje kakvu ulogu igra Gugl – to je Google Earth Engine platforma za praćenje životne sredine na planetarnom nivou.
Vizija Fonda za zaštitu životne sredine je da podatke prikupljene putem satelita učini dostupnim zainteresovanim stranama širom svijeta kako bi se ubrzali napori za smanjenje metana u industriji nafte i plina. Dostupnost, vizualizacija i dodatne pogodnosti bit će moguće zahvaljujući maloprije spomenutoj platformi. Pruža mnoštvo geoprostornih podataka i alata za njihovu analizu na jednom mjestu – i satelitske snimke i pisane konkretne podatke. Jednom kada se informacije prikupljene od strane MethaneSAT satelita unesu u ovu platformu, korisnici će moći da ih kombinuju sa drugim skupovima podataka o životnoj sredini i analiziraju pomoću raznih alata. Da bi se sve ovo implementiralo, potrebne su kompjuterske mogućnosti za brzu i sigurnu obradu velike količine podataka, što opet omogućava Guglov oblak, odnosno Google Cloud.
Lansiranje satelita trebalo bi da se dogodi već u ovom mjesecu. Zahvaljujući satelitima, čovječanstvo je postiglo mnoge prednosti, a hoće li ovakav način mapiranja lokacija odakle dolaze emisije metana zaista pomoći da se one smanje, ostaje da se vidi.
Katarina Vuinac
