Srbija nije ostvarila značajan napredak u oblasti zaštite životne sredine i klimatskih promjena, uprkos usvajanju brojnih zakona, a glavni problem ostaje njihova primjena, upozorava Koalicija 27 u najnovijem Izvještaju iz sjene „Flaster na klaster“.
Izvještaj obuhvata period od maja 2025. do maja 2026. godine i predstavlja nezavisnu procjenu napretka Srbije u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom u oblastima zaštite životne sredine i klimatskih promjena. Kako ocjenjuju predstavnici Koalicije 27, pet godina nakon otvaranja Klastera 4 Srbija nije ostvarila očekivani napredak, dok se jaz u odnosu na evropske standarde dodatno produbljuje.
Jedan od ključnih problema je nedostatak administrativnih kapaciteta za sprovođenje propisa. Srbiji nedostaje najmanje trećina inspektora za zaštitu životne sredine, dok lokalne samouprave nemaju dovoljno resursa za primjenu zakona. Dodatni problem predstavlja finansiranje, jer se sredstva prikupljena od ekoloških naknada slivaju u opšti budžet, umjesto da budu namjenski usmjerena na zaštitu životne sredine. Istovremeno, izvještaji o stanju životne sredine kasne ili se ne objavljuju, a podaci nisu uvijek dostupni javnosti.
– Srbiji trenutno nedostaje jedna trećina radnika u Inspektoratu za zaštitu životne sredine, nema ko da sprovodi zakon na terenu i izriče sankcije – rekla je Tanja Petrović iz organizacije Mladi istraživači Srbije. Ona je ukazala i na probleme u izradi studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, koje se, kako je navela, često donose bez laboratorijskih nalaza i izvještaja sa terena.
Zagađenje vazduha i klimatski ekstremi među najvećim izazovima
Prema podacima predstavljenim u Izvještaju, vazduh je tokom prethodne godine bio zagađen u svih osam aglomeracija u Srbiji, kao i u još 16 gradova. Ivana Jovčić iz Centra za unapređenje životne sredine upozorila je da zbog prekomjernog zagađenja vazduha u Srbiji godišnje prerano umre oko 14.000 ljudi.
Dodatno zabrinjava podatak da su svi veliki zagađivači obuhvaćeni Nacionalnim planom za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija emitovali zagađujuće materije u količinama više od pet puta većim od dozvoljenih.
Veliki ekonomski teret predstavljaju i klimatski ekstremi. Procijenjena godišnja šteta od njihovih posljedica treću godinu zaredom premašuje milijardu evra, odnosno jedan odsto bruto domaćeg proizvoda. Nasuprot tome, za sprovođenje akcionog plana prilagođavanja na izmijenjene klimatske uslove za period 2024–2026. planirano je svega 7,3 miliona evra.
Pročitajte još:
- Skoplje domaćin Prvog foruma energetske diplomatije
- Kosovo* zabranilo trgovinu strujom sa kompanijama iz Srbije
- Vlada odobrila do 66.000 tona nafte iz državnih rezervi za NIS zbog oštećenja naftovoda JANAF-a
Više požara na deponijama, problemi i u upravljanju hemikalijama
Problemi su izraženi i u oblasti upravljanja otpadom. Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, na koje se pozvao Igor Jezdimirović iz organizacije Inženjeri zaštite životne sredine, broj požara na deponijama povećan je 2,5 puta u periodu od 2015. do 2025. godine. Samo tokom prošle godine registrovano je 2.217 požara, odnosno prosječno šest dnevno.
Jezdimirović je ukazao i na to da Srbija od 2009. godine nije uspjela da utvrdi koliko otpada zaista proizvodi, kao i da, uprkos usvajanju novog Zakona o upravljanju otpadom, nedostaju podzakonski akti neophodni za njegovu primjenu.
Kada je riječ o upravljanju hemikalijama, Jelena Milić iz Alternative za bezbjednije hemikalije (ALHEM) ocijenila je da su propisi Srbije u velikoj mjeri usaglašeni sa evropskim, ali da njihovo sprovođenje otežava preklapanje nadležnosti tri različita inspektorata.
Koalicija 27: Od nove Vlade očekujemo da poštuje i primjenjuje zakone
Izvještaj „Flaster na klaster“ donosi pregled stanja u deset oblasti zaštite životne sredine, uz konkretne preporuke za unapređenje politika i prakse. Dokument i prateća lista preporuka biće predstavljeni i novoj Vladi Srbije, odnosno budućem ministru ili ministarki zaduženoj za zaštitu životne sredine.
Predstavnici Koalicije 27 poručili su da od nove Vlade očekuju da zaštita životne sredine bude jedan od prioriteta, ali i da se postojeći zakoni dosljedno primjenjuju.
Kako su istakli, ključna nisu personalna rješenja u Ministarstvu, već spremnost institucija da poštuju zakone, obezbijede njihovo sprovođenje i preuzmu odgovornost za rezultate.
Koaliciju 27 čini osam organizacija civilnog društva: Alternativa za bezbjednije hemikalije (ALHEM), Beogradska otvorena škola, Mreža za klimatsku akciju, Centar za unapređenje životne sredine, Društvo za zaštitu i proučavanje ptica, Inženjeri zaštite životne sredine, Mladi istraživači Srbije i Svjetska organizacija za prirodu.
Izvještaj iz sjene „Flaster na klaster“ dostupan je na ovom linku.
