Specijalni rezervat prirode „Kraljevac” u južnom Banatu (Srbija) izdvaja se kao oaza koja opstaje zahvaljujući posvećenosti ljudi koji u njegovom očuvanju vide mnogo više od projekata i administrativnih obaveza – vide dugoročnu odgovornost i misiju. Jedan od ključnih aktera u toj misiji je Institut za regionalni razvoj (IRIS), organizacija koja od 2018. godine aktivno povezuje lokalne zajednice, ekološke organizacije, naučnike i institucije.
O ulozi IRIS-a, rezultatima do sada sprovedenih aktivnosti i izazovima očuvanja osjetljivog ekosistema Kraljevca, razgovarali smo sa Milicom Živković, koja godinama radi na terenskim projektima i programima usmjerenim na revitalizaciju staništa i zaštitu biodiverziteta. Njene riječi jasno pokazuju da je Kraljevac više od rezervata – on je primjer kako zajednička volja može promijeniti budućnost ugroženih vrsta i ekosistema.
Institut koji prirodu štiti na terenu, a ne samo na papiru
IRIS je, kaže Milica, osnovan s vrlo jasnom idejom: zaštita prirode mora biti praktična, vidljiva i zasnovana na saradnji. Od prvog dana fokus je na terenskom radu – projektima koji mijenjaju stanje na samom staništu, a ne samo u izvještajima.
– Od samog osnivanja ostvarili smo saradnju sa Udruženjem sportskih ribolovaca Deliblatsko jezero, upravljačem Specijalnog rezervata prirode Kraljevac. Naša saradnja ogleda se kroz brojne konkretne aktivnosti na terenu. Do sada smo zajedno proveli više od 30 projekata, koji su imali za cilj prije svega očuvanje biodiverziteta kroz aktivne mjere zaštite, revitalizaciju staništa po principima rješenja zasnovanih na prirodi (NbS), saradnju sa zainteresiranim stranama, edukaciju i podizanje svijesti o značaju zaštite ovog područja – objašnjava Milica.
Ovaj rezervat, poznat po rijetkim vlažnim livadama, bogatstvu ptica, vodozemaca i specifičnih glodara, sve više zavisi od aktivnih mjera zaštite – a to je upravo prostor gdje IRIS donosi vrijednost.
Revitalizacija staništa crnke
Među najznačajnijim projektima na kojima IRIS radi jeste revitalizacija staništa crnke (Umbra krameri) – strogo zaštićene vrste ribe koja je u Srbiji preživjela na tek nekoliko lokacija.
U okviru projekta „Revitalizacija staništa umbre u SRP Kraljevac”, finansiranog od strane Švedske kroz program EU za Zelenu agendu, urađeno je nešto što je decenijama izostajalo: izmuljavanje 5.000 m³ materijala iz kanala Činkina ćuprija, čišćenje od zarasle vegetacije i obnova izvora čiste vode.
– Ovaj kanal je izuzetno važan jer predstavlja jedno od malobrojnih staništa strogo zaštićene vrste ribe, crnke (Umbra krameri), poznate i kao umbra ili mrguda. U narednom periodu planirano je dodatno jačanje obala kanala kroz sadnju autohtonih vrsta drveća, čime se dodatno unapređuju uslovi za opstanak ove ugrožene vrste – kaže Milica.
Crnka je pokazatelj čistih i stabilnih vodenih staništa – i zato njen opstanak postaje simbol šire borbe za očuvanje Kraljevca.
U fokusu:
- „Karton revolucija”: Pet godina borbe za vodu, vazduh i javna dobra u BiH
- Evropa gradi budućnost energetike kroz digitalne blizance
- Veza između pranja veša i ekologije
Mikroplastika kao skrivena prijetnja i prvi korak ka njenom razumijevanju
IRIS je učestvovao u istraživanju prisustva mikroplastike u jezerskoj vodi SRP „Kraljevac” kroz projekat „SRP Kraljevac – primjer dobre prakse umanjenja negativnih efekata na slatkovodne ekosisteme u Vojvodini”, koji se provodi u okviru programa SAFE pod okriljem WWF Adria. Ovo je ujedno bilo i prvo ispitivanje mikroplastike u vodi na području jezera Kraljevac, realizovano u saradnji sa dr Majom Raković i dr Jelenom Stanković s Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković”.
Preliminarni rezultati pokazali su da su fibrili najzastupljenija kategorija mikroplastičnih čestica, dok je udio fragmenata bio znatno manji. Analize upućuju na to da mikroplastika u jezeru prije svega potiče od jednokratne plastike i neadekvatnog upravljanja otpadom u neposrednoj okolini, što je u skladu sa širim trendovima prekomjerne upotrebe ambalažnog materijala i niskog nivoa reciklaže.
– Ovi rezultati su važni jer nam daju jasniju sliku o pritiscima na ekosistem jezera i ukazuju na potrebu za konkretnim mjerama zaštite i edukacije lokalne zajednice o smanjenju plastičnog otpada. Iako su ovo tek preliminarna istraživanja, planiramo da ih nastavimo u budućnosti kako bismo pratili trendove prisustva mikroplastike i dodatno unaprijedili strategije očuvanja ovog osjetljivog ekosistema. Rezultati su već objavljeni i u naučnom radu, što dodatno potvrđuje značaj i kvalitet sprovedenog istraživanja – ističe ona.
Bez lokalne zajednice nema dugoročne zaštite
Jedna od najvećih snaga Kraljevca jeste to što ga lokalno stanovništvo doživljava kao dio svog identiteta. IRIS je, zajedno sa upravljačem rezervata, osnovao prvi Savjet korisnika u rezervatima u Srbiji – tijelo koje okuplja sve relevantne aktere: lokalne organizacije, pastire, ribolovce, institucije, poljoprivrednike.
Kroz Savjet korisnika saradnja sa zainteresiranim stranama dodatno je unaprijeđena u rezervatu.
Jedan od lijepih primjera primjene tradicionalnih praksi jeste projekat „Zeleni pašnjaci za zelenu tranziciju”. Revitalizaciju pašnjaka Spasovina proveo je Institut za regionalni razvoj u partnerstvu sa USR „Deliblatsko jezero”, uz finansijsku podršku vlade Švajcarske kroz inicijativu „EU za Zelenu agendu u Srbiji”.
Priredila: Milena Maglovski
Tekst u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala DIGITALIZACIJA