Švedska vlada u prijedlogu budžeta za 2026. godinu predvidjela je širok finansijski okvir za podršku izgradnji novih nuklearnih elektrana, uključujući državne kredite i ugovore o zaštiti cijena. Time se nastavlja politika nove koalicione vlade koja je od 2022. godine definisala nuklearnu energiju kao ključnu za energetsku tranziciju i postavila cilj izgradnje najmanje dva velika reaktora do 2035, odnosno do deset reaktora do 2045.
Parlament je u maju dao zeleno svjetlo za državnu pomoć, uz ograničenje da krediti pokrivaju do četiri velika reaktora ukupne snage 5.000 megavata. Vlada procjenjuje da bi ukupna kreditna podrška mogla iznositi oko 220 milijardi švedskih kruna (više od 19 milijardi eura) u periodu od 12 godina, dok bi prosječni godišnji troškovi zaštite cijena bili 1–3 milijarde kruna tokom četrdeset godina rada novih reaktora. Konačni sporazumi očekuju se u periodu 2026–2027, uz obavezno odobrenje Evropske komisije, kako se detaljno navodi na sajtu World Nuclear News.
Pored finansijske podrške, država je najavila ulaganja u ubrzavanje procesa izdavanja dozvola.
Pročitajte još:
- OIEH i evropska udruženja upozoravaju: Blokirano 3,5 GW obnovljivih izvora u Hrvatskoj
- Otkrivena nova značajna nalazišta bakra i zlata u Srbiji
- Sud pravde EU oborio odobrenje Komisije za državnu pomoć Paks II projektu
Uranijum kao strateški resurs
Uporedo sa razvojem novih nuklearnih kapaciteta, u Švedskoj se mijenjala i politika prema domaćem uranijumu. U junu smo pisali kako dvije australijske rudarske kompanije vode dogovor o strateškoj saradnji kako bi, čim zabrana eksploatacije bude ukinuta, zajednički razvile nalazišta u zemlji.
Švedska je još 2018. uvela moratorijum na istraživanje i iskopavanje uranijuma, ali je vlada u međuvremenu predložila izmjene zakona kojima bi se ta zabrana ukinula. Prema prijedlogu, uranijum bi bio uvršten među koncesione minerale, a izmjene bi mogle da stupe na snagu 1. januara 2026. godine.
Iako Švedska svoje nuklearne reaktore – njih šest, koji obezbjeđuju skoro trećinu električne energije u zemlji – trenutno snabdijeva isključivo uvozom, procjene govore da posjeduje više od četvrtine evropskih rezervi uranijuma. Ukidanje zabrane omogućilo bi da se ti resursi stave u funkciju domaće proizvodnje.
Energetski portal