Prvi od dva klimatska satelita, dizajnirana da proučavaju emisije toplote na Zemljinim polovima, uspješno je lansiran ove subote u Novom Zelandu, saopštila je NASA.
Riječ je o dva kockasta satelita, ne veća od kutija za cipele, koji će mjeriti količinu toplote koju Zemlja zrači u svemir iz dva najhladnija regiona na planeti.
Prikupljeni podaci će pomoći istraživačima da bolje predvide kako će se ledeni pokrivač, more i klima mijenjati u svijetu koji se suočava sa globalnim zagrijavanjem.
“Misija pod nazivom PREFIRE popuniće prazninu u razumjevanju Zemljinog sistema pružajući našim naučnicima detaljnu sliku o tome kako polarni regioni utiču na količinu energije koju naša planeta apsorbuje i oslobađa“, rekla je Karen St. Žermen, direktorka NASA-e za naučna istraživanja na Zemlji.
Ona je dodala da će ova misija poboljšati predviđanja porasta nivoa mora i topljenja ledenog pokrivača u narednim godinama.
Pročitajte još:
- ZA NAMA JE NAJTOPLIJI APRIL U ISTORIJI MJERENJA
- ŠTA SE DEŠAVA SA OAZAMA U VREMENU KLIMATSKIH PROMJENA?
- KOJI REGION U SVIJETU JE NAJVIŠE POGOĐEN KLIMATSKIM PROMJENAMA I ŠTA JE RJEŠENJE?
Misija je fokusira na energetski budžet Zemlje odnosno ravnotežu između dolazne toplotne energije sa Sunca i toplote koju emituje naša planeta. Razlika između njih je ono što određuje temperaturu i klimu planete. Toplota koja se emituje sa Arktika i Antarktika uglavnom se emituje kao daleko infracrveno zračenje, ali trenutno ne postoje detaljna mjerenja ove vrste energije.
Sadržaj vodene pare u atmosferi, zajedno sa prisustvom, strukturom i sastavom oblaka, utiče na količinu dalekog infracrvenog zračenja koje izlazi u svemir sa Zemljinih polova. Podaci prikupljeni uz pomoć malih satelita daće istraživačima informacije o tome gdje i kada infracrvena energija zrači iz arktičkog i antarktičkog okruženja u svemir.
„Naša planeta se brzo mijenja, i to na mjestima kao što je Arktik, na načine koje ljudi nikada ranije nisu iskusili. NASA-in PREFIRE će nam dati nova mjerenja infracrvenih talasnih dužina koje se emituju sa Zemljinih polova, koje možemo koristiti da poboljšamo klimatske i vremenske modele i pomognemo ljudima širom svijeta da se nose sa posljedicama klimatskih promjena”, rekao je glavni istraživač misije, Tristan Lekujer.
NASA redovno upozorava da globalno zagrijavanje dramatično mijenja oba pola, uzrokujući topljenje leda i promjene u ekosistemima. Arktički led se smanjuje velikom brzinom – pokriva sve manje površine tokom ljeta i postaje sve tanji i manje trajan.
Takođe, smanjenje snježnog i ledenog pokrivača smanjuje reflektivnost površine Zemlje (albedo efekat), što dovodi do apsorpcije više sunčeve energije i dodatnog zagrijavanja planete.
