Nacionalni energetski klimatski plan za BiH koji definiše ciljeve za dekarbonizaciju, prema najavama nadležnih, trebao bi biti spreman do kraja ove godine. On bi, između ostalog, trebao da sadrži i sistem naplate takse za emisiju ugljen dioksida (ETS), ali će problem biti sprovođenje tog akta u praksi.
Naime, od 1. januara 2026. godine počinje primjena CBAM mehanizam (Carbon Border Adjustment Mechanism) putem kojeg će se privrednicima iz BiH na izvoz aluminijuma, čelika, gvožđa, đubriva, električne energije, vodonika ili cementa u zemlje EU naplaćivati taksa za ugljen dioksid. Taj novac ide u budžete zemalja EU.
Alternativa je da tu taksu naplaćuje BIH i samim tim zadržava dio novca u svojim budžetima i to kroz ETS sistem trgovanja emisijama, koji bi trebao biti sadržan u gore navedenom aktu.
Boris Lubarda, rukovodilac Odsjeka za opštu elektroenergetiku i energetsku efikasnost u Ministarstvu energetike i rudarstva RS kaže da je izrada tog dokumenta u završnoj fazi.
„Već treću godinu radimo na energetskom klimatskom planu na nivou entiteta i BiH i on je u završnoj fazi. On uvažava ciljeve dekarbonizacije koje smo mi pregovarali sa EU i to su u osnovi ciljevi koje smo mi sa njima usaglasili. Do kraja godine bi taj akt bi trebao biti gotov i usvojen od strane vlada entiteta i Savjeta ministara BiH“, poručio je on.
Iako se u ovoj godini očekuje donošenje tog akta Lubarda je skeptičan kada je u pitanju njegovo sprovođenje.
„Imamo podršku EU kod izrade legislative, ali ono gdje padamo je sprovođenje u praksi. Jedna stvar je donijeti propis, ali pitanje je kako te propise provesti u djelo, kako ih spustiti na nivo lokalnih zajednica te kompanija i malih i srednjih preduzeća. Tu će biti dosta problema“, rekao je Lubarda koji je bio jedan od panelista na današnjem događaju.
Da već sada postoje problemi pokazuje i situacija na terenu.
Naime, privrednici već imaju obavezu od druge polovine 2023. godine pripremaju izvještaje o emisiji ugljen dioksida, što je za brojne komplikovan posao.
Tima Omerović Smajlović menadžer za energiju, životnu sredinu i razvoj u kompaniji „Lukavac Cement“ kaže da je ovoj kompaniji trebalo dvije godine da se pripreme za izradu tih izvještaja. Kaže da sa svojim iskustvima mogu pomoći kolegama iz malih i srednjih preduzeća kako bi se snašli na samom početku.
Azdruidin Husaik, profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu smatra da se privrednici trenutno više bore kako da sastave izvještaje o emisiji ugljen dioksida, a da se manje koncentrišu na ozbiljnije investicije koje će omogućiti da oni smanje svoju emisiju.
„To su izvještaji koji su oni dužni pripremiti prilikom izvoza u EU. To treba postati njima usputni posao ali to nije slučaj“, rekao je on i dodao da im treba stručna pomoć strukovnih udruženja, privrednih komora te nadležnih institucija.
Tu prije svega misli na mala i srednja preduzeća koja, kako kaže, nemaju kapacitete za taj posao.
On nije optimističan kada je u pitanju uspostavljanje ETS modela u BIH, prije isteka roka u 2026.godini.
Pročitajte još:
- DA LI JE EU NA DOBROM PUTU ZA OSTVARENJE CILJEVA EMISIJE CO2 IZ SAOBRAĆAJA?
- UVOĐENJE PREKOGRANIČNE TAKSE NA CO2 EU DONOSI PROMJENE U POSLOVANJU PREDUZEĆA
- ČISTE TEHNOLOGIJE SMANJILE PORAST GLOBALNIH EMISIJA CO2
„Treba biti optimista, ali realnost pokazuje da nema jasne političke volje ili odluke da idemo ka uspostavljanju sistema trgovanja emisijama u onom obliku i obimu kao što je to slučaj u zemljama EU. Tako da mislim da neće biti uspostavljen do isteka roka, ali možemo se potajno nadati. To nikako ne isključuje primjenu CBAM, nego nam omogućava da novac koji prikupimo po osnovu naknada za emisiju ugljen dioksida trošimo unutar BiH i na taj način imamo bolji ekonomski razvoj“, kazao je on na današnjem informativnom događaju – Nova era poslovanja: CBAM izazovi i prilike u BiH s fokusom na obnovljive izvore energije.
Vesna Grković, program menadžer Delegacije EU u BiH kaže da je BiH potreban zakonski okvir i uvođenje Nacionalnog plana za energiju i klimu te uvođenje ETS -a.
„Što se tiče BiH efekti CBAM-a će biti znatni, jer postoji zavisnost energetskog sektora o uglju, preko 60 odsto. EU4energy je radio neke procjene i utvrdio je da bi BIH od 2026. do 2030. godine trebala platiti 1,3 milijarde KM za CBAM, ako stanje ostane ovako i ako se ne uvedu neophodne mjere“, rekla je ona.
Vedran Pecikoza, iz sektora za energiju i životnu sredinu u UNDP kaže da u 2026. godini počinje naplata CBAM, a da je na nama da li ćemo uspostaviti sistem koji će tu razliku ostavljati u našim budžetima ili ćemo taj novac ostaviti u EU.
Izvor: Capital
