Novo veliko istraživanje predstavljeno na naučnom skupu ACC.26 otkriva da hladno vrijeme predstavlja ozbiljan – i često potcijenjen – rizik za zdravlje srca, čak i veći nego visoke temperature.
Analiza podataka prikupljenih tokom dvije decenije širom SAD pokazuje jasnu vezu između temperature i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Naučnici su utvrdili da je oko 23°C optimalna temperatura za najniži rizik, dok odstupanja – bilo ka hladnijem ili toplijem – povećavaju vjerovatnoću fatalnih ishoda.
Međutim, ključni nalaz studije jeste da hladnoća ima znatno jači uticaj. Procjene pokazuju da niske temperature godišnje doprinose sa oko 40.000 dodatnih smrtnih slučajeva u SAD od srčanih i moždanih oboljenja, što je oko 6,3 odsto ukupne kardiovaskularne smrtnosti. Nasuprot tome, visoke temperature povezane su sa približno 2.000 dodatnih smrtnih slučajeva godišnje.
– Ovo je prvi put da imamo tako obuhvatne podatke za veći dio zemlje i jasno vidimo koliko je uticaj hladnoće značajan – istakao je Pedro Rafael Vieira De Oliveira Salerno, glavni autor istraživanja.
Pročitajte još:
- Zemlje Basena Konga predstavile planove za razvoj tržišta ugljenika u sektoru šuma
- Fudžicu razvio sistem za mjerenje plavog ugljenika
- Kako funkcioniše cijena ugljenika i zašto je korisna
Zašto je hladnoća opasna?
Izlaganje niskim temperaturama pokreće niz fizioloških reakcija – dolazi do sužavanja krvnih sudova, povećanja krvnog pritiska i upalnih procesa u organizmu. Sve to povećava rizik od srčanog i moždanog udara, posebno kod starijih osoba i pacijenata sa hroničnim bolestima poput dijabetesa ili srčane insuficijencije.
Klimatske promjene mijenjaju fokus
Iako se u javnosti klimatske promjene najčešće povezuju sa toplotnim talasima, stručnjaci upozoravaju da se ne smije zanemariti ni hladnoća.
– Potrebne su nam strategije koje će jednako ozbiljno tretirati i ekstremne hladnoće, ne samo visoke temperature – naglašava Salerno.
Ovi rezultati imaju važnu primjenu i u praksi – zdravstveni sistemi bi trebalo da budu spremni na povećan broj hitnih intervencija tokom zimskih mjeseci, kada raste opterećenje na bolnice i službe hitne pomoći.
Iako studija obuhvata impresivan uzorak od oko 80 odsto odrasle populacije SAD, istraživači napominju da su korišćeni mjesečni podaci, te da su potrebna dodatna istraživanja sa detaljnijim, dnevnim analizama.