U kontekstu ubrzane energetske tranzicije i jačanja klimatskih politika u Evropi, Njemačka zauzima jednu od vodećih uloga u podršci zemljama Zapadnog Balkana. Kroz Regionalno klimatsko partnerstvo, Zelenu agendu i niz bilateralnih i regionalnih projekata, ova saradnja se fokusira na dekarbonizaciju, razvoj obnovljivih izvora energije, modernizaciju energetskih sistema i jačanje otpornosti na klimatske promjene. U intervjuu sa ambasadorom Njemačke u BiH Alfredom Granasom govorili smo o ključnim prioritetima ove zemlje, aktuelnim projektima, prenosu znanja i tehnologija, kao i izazovima i prilikama koje stoje pred Bosnom i Hercegovinom na putu ka održivoj energetskoj budućnosti.
Kako biste opisali trenutnu ulogu Njemačke u podršci energetskoj tranziciji i zaštiti životne sredine u zemljama Zapadnog Balkana?
– Zaštita životne sredine je nešto što je Njemačkoj veoma važno i što ima dugu tradiciju, najmanje od 1970-ih godina. Njemačka osim toga održava sa Zapadnim Balkanom dugu i uspješnu tradiciju saradnje, posebno u oblasti zaštite životne sredine i energije. Ta saradnja se kontinuirano intenzivirala i širila i dalje će se širiti. Tako je bivši kancelar Olaf Šolc 2022. godine pokrenuo Regionalno klimatsko partnerstvo (RKP) između Njemačke i Zapadnog Balkana, koje doprinosi sprovođenju „Zelene agende za Zapadni Balkan“ kroz niz bilateralnih projekata u svih „Zapadni Balkan 6“ i kroz niz regionalnih projekata (trenutno 6). Posebnost u tome je što je ovo do sada jedino regionalno klimatsko partnerstvo Njemačke, što dodatno naglašava značaj regiona i pod novom vladom.
Ono što čini RKP atraktivnim je pokušaj povezivanja političkog angažmana na najvišem nivou s tehničkom ekspertizom i ekonomskim investicijama. Na taj način se razvijaju rješenja koja su lako primjenjiva u praksi i koja donose vidljive promjene u cijelom regionu i približavaju ga Evropskom „Zelenom planu“, počevši od modernizacije elektroenergetskih mreža i proširenja obnovljivih izvora energije do pripreme regiona za negativne posljedice klimatskih promjena kroz ciljane mjere prilagođavanja. Partnerstvo naglašava ambiciju Njemačke da preuzme vodeću ulogu u okviru energetske tranzicije i da bude pouzdan politički partner koji pruža praktična rješenja i nudi nove mogućnosti za zelene tehnologije, usluge i radna mjesta, od kojih može profitirati i Njemačka, ali prije svega i ljudi na Zapadnom Balkanu.
Koji su ključni prioriteti Njemačke u ovoj oblasti u narednom periodu?
– Njemačka je posvećena zaštiti klime i životne sredine. Ubrzano sprovođenje „Zelene agende za Zapadni Balkan“ predstavlja temelj regionalnih doprinosa u okviru Regionalnog klimatskog partnerstva, dok se istovremeno s pojedinačnim partnerima zajednički usvajaju bilateralni projekti u okviru međuvladinih pregovora. Zelena agenda se snažno fokusira na dekarbonizaciju, kojoj doprinosi veliki dio od ukupno više od 100 projekata. U to spada, na primjer, proširenje obnovljivih izvora energije, energetska učinkovitost i mrežna integracija. Takođe se podržava poboljšanje cirkularne ekonomije u regiji. Osim toga, provode se projekti protiv zagađenja, za podršku održive poljoprivrede i za zaštitu biološke raznovrnosti u regionu (npr. zaštita staništa poput rijeke Vjosa u Albaniji). Za nas će rad na održivoj energetskoj transformaciji, energetskoj sigurnosti (izrada plana za procjenu rizika za regionalni sektor električne energije), kao i saradnja s privatnim sektorom (maksimiziranje potencijala saradnje s njemačkom privredom na Zapadnom Balkanu u okviru Zelene agende) ostati relevantni. U kontekstu EU-integracije, mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i odgovarajuća priprema za to, igraju sve veću ulogu i za Zapadni Balkan.
U FOKUSU:
- Sekcija „Mladi za čistu energiju” pokreće inovacije u Tuzli
- Kad polen nije dovoljno kvalitetan: Oksfordski tim razvija novu prihranu za pčele
- Barokni biser Vojvodine oživljen kroz tradiciju i prirodu
Koje projekte u zemljama Zapadnog Balkana trenutno finansirate kroz grantove i kredite i gdje vidite najveći potencijal za dalji razvoj?
– Projekti Njemačke saradnje sa Zapadnim Balkanom doprinose poboljšanju kvaliteta vazduha, zaštiti životne sredine i pravednoj energetskoj transformaciji. U tom smislu, njemačka savezna vlada od prošle godine podržava pravednu energetsku transformaciju u svih šest zemalja Zapadnog Balkana, s fokusom na oblasti s ugljem, kako bi pokazala ekonomske i socijalno prihvatljive alternative za eksploataciju uglja i promovisala održive, obnovljive izvore energije. Pored toga, njemačka savezna vlada je pokrenula regionalni projekat za promovisanje cirkularne ekonomije. Cilj ovog projekta je povećati efikasnost korištenja resursa, podstaći kruženje materijala i s tim u vezi trajno ojačati razmjenu informacija između zemalja Zapadnog Balkana. U okviru projekta se jačaju, između ostalog, dokazane metode recikliranja, izgrađuju institucionalni kapaciteti i jača stručna razmjena između različitih aktera.
Osim toga, njemačka savezna vlada je osnovala Evropsku inicijativu za zaštitu klime (EUKI). Podržavaju se nevladine organizacije, regionalne i lokalne vlasti, neprofitna preduzeća kao i obrazovne i istraživačke institucije. Inicijativa se sadržajno fokusira na ključna područja budućnosti u sferi klimatske i transformacijske politike. To uključuje, između ostalog, klimatski neutralnu mobilnost, klimatsku politiku, smanjenje emisija CO2, promoviranje energetske transformacije, uključujući razvoj klimatski neutralnih zgrada, kao i podršku socijalno pravednoj strukturalnoj promjeni i usmjerenosti prema održivoj ekonomiji. Zapadni Balkan je jedna od ciljnih regija ovog njemačkog instrumenta za podsticaj.
Na koji način Njemačka prenosi znanje i tehnologije iz svoje energetske tranzicije na institucije i kompanije u BiH i regionu?
– Finansijska pomoć, koja se ostvaruje preko banke KfW Entwicklungsbank, obezbjeđuje bespovratna sredstva, povoljne kredite i finansiranje usmjereno na politiku, kako bi se podržale ključne reforme, stabilizovao energetski sektor i investiralo u zelenu energetsku infrastrukturu sa regionalnim efektima. Paralelno s tim, Njemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) pruža tehničku podršku i podstiče, na primjer, razvoj kapaciteta, reforme koje se provode kroz sektore, regionalni dijalog i uključivanje interesnih grupa u oblasti kao što su dekarbonizacija, integracija obnovljivih izvora energije u mrežu, održivi razvoj gradova, adaptaciju na klimu, poljoprivredu i osposobljavanje zelenih radnih mjesta.
Koliko je BiH napredovala u usklađivanju sa EU standardima u energetici i zaštiti životne sredine?
– Bosna i Hercegovina je zemlja koja je i dalje u velikoj mjeri zavisna od energije dobijene iz uglja. Prelazak na druge izvore energije je stoga izazovan, ali ne i nemoguć – potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno vjetro i solarnih elektrana, je ogroman i još uvjek nije u potpunosti iskorišten. Istovremeno, biće važno pronaći zajednička rješenja za zaposlene u oblasti uglja, u smislu „pravedne tranzicije“. Postoje već neki pristupi, ali ovde i domaća politika mora preuzeti veću odgovornost.
Priredila: Jasna Dragojević
Intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA