Nove analize vode za ljudsku potrošnju na području Ličko-senjske županije pokazale su da u ispitanim uzorcima nisu utvrđeni PFAS spojevi, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). Rezultati dolaze nakon pojačane zabrinutosti javnosti zbog nezakonito odloženog otpada kod Gospića, gdje su ranija ispitivanja ukazala na prisustvo ovih jedinjenja u podzemnim vodama nizvodno od lokacije otpada.
Uzorkovanje je sprovedeno 13. avgusta, kada su uzeta 22 uzorka vode za ljudsku potrošnju na slavinama u objektima i jedan uzorak iz vodospreme na ostrvu Rabu. U svim uzorcima koncentracije analiziranih PFAS spojeva bile su ispod granice kvantifikacije od 0,0015 mikrograma po litru za svaki pojedinačni spoj.
Od 22 ispitana uzorka vode sa mjesta potrošnje, 21 je ocijenjen kao usklađen sa propisanim vrijednostima. Jedan uzorak sa slavine u privatnom objektu nije bio usklađen zbog povišene koncentracije olova. Prema HZJZ-u, problem nije povezan sa kvalitetom vode koju isporučuje javni vodovod, već sa kućnom vodovodnom mrežom, odnosno internim instalacijama objekta.
Pročitajte još:
Novi rezultati, međutim, ne znače da u svim vodama na području Ličko-senjske županije nema zagađenja. Riječ je o analizama vode namijenjene ljudskoj potrošnji, dok je ranije vještačenje na lokaciji bivšeg industrijskog kompleksa PPK „Velebit“ u Gospiću pokazalo prisustvo PFAS jedinjenja u podzemnim vodama nizvodno od mjesta na kojem je nezakonito odlagan otpad. U istom vještačenju utvrđena su i opasna, odnosno ekotoksična svojstva dijela otpada, kao i izrazito povišene koncentracije pojedinih metala u zemljištu.
Zbog toga ova dva nalaza nisu međusobno suprotstavljena – jedan se, dakle, odnosi na podzemne vode u neposrednoj okolini lokacije otpada, a drugi na konkretne uzorke vode koju građani koriste za piće. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije Hrvatske ranije je navelo da je HZJZ potvrdio zdravstvenu ispravnost vode za piće, ali i da će biti nastavljeno praćenje stanja, uključujući proširenje mreže mjernih mjesta za praćenje podzemnih voda.
Slučaj u Gospiću odnosi se na veliku količinu nezakonito odloženog otpada, čija je sanacija podijeljena u više faza. Najzahtjevniji dio obuhvata gotovo 35.000 tona zakopanog otpada na površini od oko dva hektara. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost razmatra mogućnosti njegovog zbrinjavanja kod specijalizovanih operatera u Evropskoj uniji, uključujući i mogućnost trajnog skladištenja u zatvorenim bivšim rudnicima soli.