Istraživači Fraunhofer instituta razvili su poliuretansku pjenu na biološkoj osnovi koja bi mogla smanjiti upotrebu fosilnih sirovina u proizvodnji namještaja, madraca i sjedišta za vozila. Materijal, razvijen u okviru projekta OrganoFoam, sadrži više od 90 odsto sirovina biološkog porijekla, a testiranja su pokazala da po važnim svojstvima može parirati konvencionalnim poliuretanskim pjenama.
Nova pjena izrađena je od bio-baziranih poliola i izocijanata, bez potrebe za dodatnim prirodnim vlaknima za postizanje potrebne nosivosti. Istraživači su nastojali zadržati svojstva važna za proizvode u kojima se ove pjene već koriste, uključujući udobnost, trajnost i kvalitet.
Materijal se u laboratoriji proizvodi u blokovima različitih veličina, boja i oblika. Blokovi se potom mogu rezati i oblikovati za izradu gotovih proizvoda, a pjena se može obrađivati postojećom industrijskom opremom, lijepiti i presvlačiti standardnim materijalima.
Razvoj je proveden u saradnji s kompanijom Friedrich Platt GmbH, gdje su materijali dodatno testirani i obrađivani.
Pročitajte još:
- Nagrađene ideje mladih za održiviju budućnost turizma u Bosni i Hercegovini
- Priča o održivoj umjetnosti utkanoj u predmete od papirne mase
- BiH i UN potpisali Okvir saradnje za održivi razvoj do 2030. godine
— PU pjene na biološkoj osnovi proizvodimo u blokovima u laboratoriji. Blokovi pjene mogu se razlikovati po veličini, boji i obliku. Naš projektni partner ih zatim reže kako bi od njih izradio proizvode poput sjedišta i naslona za sofe — kaže Roland Klajn, istraživač Fraunhofer LBF-a iz Darmštadta.
Jedan od proizvoda izrađenih za demonstraciju bila je sofa izrađena od nove pjene. Testirana je i njena otpornost na UV zračenje. Dok je konvencionalna pjena nakon 100 sati postala žuta i krta, nova pjena je i nakon 700 sati pokazala tek neznatnu promjenu boje. Testovi tvrdoće pri pritisku i trajne deformacije takođe su pokazali rezultate uporedive s konvencionalnom pjenom na bazi fosilnih sirovina.
Potencijalne primjene uključuju namještaj i automobilsku industriju, ali i ambalažu, građevinarstvo i medicinsku tehnologiju. Materijal bi se mogao koristiti i za zaštitnu ambalažu koja apsorbuje udarce, zvučnu izolaciju i pomagala za pozicioniranje pacijenata.
Za proizvođače koji nastoje smanjiti uticaj proizvodnje na životnu sredinu i očuvati resurse, razvoj predstavlja mogućnost za smanjenje ugljeničnog otiska i upotrebe fosilnih sirovina, bez velikih promjena u postojećim proizvodnim procesima.
Energetski portal