Područje nekadašnje Sjeverozapadne željezničke stanice (Nordwestbahnhof) u 20. bečkom okrugu Brigittenau trebalo bi u narednim godinama da postane jedan od najvećih novih gradskih kvartova u Beču, sa oko 16.000 stanovnika. Osim novih stambenih i javnih sadržaja, plan predviđa i značajno ozelenjavanje prostora, što bi, prema novoj studiji Austrijskog instituta za tehnologiju (AIT), moglo da ublaži posljedice letnjih vrućina u ovom dijelu grada.
Studija, koju je AIT izradio po nalogu Austrijskih saveznih željeznica (ÖBB), analizirala je kako bi planirana transformacija područja mogla da utiče na lokalnu mikroklimu. Rezultati ukazuju da bi kombinacija sadnje drveća, uklanjanja nepropusnih površina i boljeg provjetravanja mogla da dovede do primjetnog pada temperatura.
U središtu budućeg kvarta nalaziće se takozvano „Zeleno jezgro“, površine oko deset hektara. Na tom prostoru planirana je sadnja više od 2.200 stabala, dok će dio danas asfaltiranih i betoniranih površina biti uklonjen i pretvoren u zelene i javne prostore.
Upravo bi promjena odnosa između izgrađenih i zelenih površina mogla da bude ključna za smanjenje toplotnog opterećenja. Prema modelima AIT-a, noćne temperature u budućem kvartu mogle bi u prosjeku da budu oko jedan stepen Celzijusa niže, dok bi na pojedinim lokacijama razlika mogla da dostigne 2,5 stepena.
Pročitajte još:
- Barselona se priprema za temperature od 50 stepeni: Pokrenut projekat za odgovor na ekstremne toplotne talase
- Rekordni toplotni talas zahvatio Evropu, WMO upozorava na još ekstremnije dane
- „Klimatski šetač” na ruti od 12.000 kilometara: trenutno u BiH, put nastavlja ka Srbiji
Efekat se, prema studiji, ne bi ograničio samo na prostor „Zelenog jezgra“, već bi mogao da se proširi i na okolne ulice. I relativno malo snižavanje noćnih temperatura ima značaj tokom toplotnih talasa – prema rezultatima analize, pad od jednog stepena u prosjeku bi mogao da skrati njihovo trajanje za oko jedan dan i da smanji broj tropskih noći za približno tri godišnje.
Ozelenjavanje bi istovremeno moglo da smanji i potrebu za hlađenjem objekata, a samim tim i potrošnju energije tokom najtoplijeg dijela godine.
Još izraženiji efekat očekuje se na subjektivni osećaj toplote tokom dana. U poređenju sa scenarijem u kojem bi prostor ostao u potpunosti asfaltiran i bez hlada, osjećajna temperatura mogla bi da bude niža za oko deset stepeni Celzijusa na širem području, dok bi lokalno razlika mogla da premaši 20 stepeni. Na to će, prema studiji, najviše uticati hlad koji obezbjeđuju stabla i objekti, kao i veće zelene površine.
Planirano urbanističko rješenje predviđa i otvorene prostore između zgrada kako bi se poboljšala cirkulacija vazduha. Posebna pažnja posvećena je koridorima za provjetravanje u pravcu sjeverozapad–jugoistok, koji bi trebalo da omoguće odvođenje toplog vazduha iz područja i dodatno ublaže toplotno opterećenje.
Osim toga, analiza AIT-a pokazuje i da izgradnja novog kvarta ne bi trebalo negativno da utiče na postojeće tokove hladnog vazduha koji u Beč dolaze iz pravca Bečke šume i Dunava. Prema rezultatima modeliranja, planirano urbanističko rješenje moglo bi čak da doprinese povoljnijim mikroklimatskim uslovima.
Energetski portal