U Parku prirode Hutovo blato obilježen je Dan MERLIN, u sklopu projekta koji je doveo do obnove gotovo 1500 hektara jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini.
Hutovo blato, koje ima kapacitet skladištenja ugljenika veći od svih šuma u BiH, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog gubitka vode, zarastanja i požara, a njegov opstanak zavisi o zajedničkom djelovanju institucija i organizacija za zaštitu prirode.
Hutovo blato, upisano 2000. godine na Ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa UNESCO-a, danas je ključni prirodni sistem za borbu protiv klimatskih promjena.
Projekat MERLIN, koji zajednički provode WWF i Park prirode Hutovo blato, omogućio je restauraciju 1488 hektara močvarnih površina i revitalizaciju gotovo dva kilometra kanala koji ponovno dovode vodu do svih dijelova parka.
— Hutovo Blato je izuzetno važno zaštićeno područje s registrovanih 163 vrsta ptica, 630 biljnih vrsta, te bogatim ribljim fondom u pet jezera s brojnim endemima. Izuzetno nam je drago da smo dio projekta MERLIN kroz koji su provedene aktivnosti restauracije vodenih staništa Hutovog blata, te brojna istraživanja hidrologije sistema Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka, kao i podzemnih tokova — istakla je direktorka PP Hutovo blato Irena Rozić.
Pročitajte još:
- Pametne tehnologije štitiće Hutovo blato od požara – stižu dronovi, GIS sistemi
- U Parku prirode Hutovo blato 38 biljnih vrsta imaju status ugroženosti
- Istraživanje biodiverziteta Krivaje ima za cilj trajnu zaštitu i održivo upravljanje
Ona je naglasila da je za opstanak Hutovog blata neophodna podrška institucija.
— Park prirode Hutovo blato je pod pritiskom razvoja mreže hidroelektrana u blizini izgubio preko 50 odsto voda koje su kroz različite izvore punile močvaru. Obnovom Hutovog blata doprinosimo borbi protiv klimatskih promjena, čuvamo jedinstvenu bioraznovrsnost BiH, kao i najvažniji ljudski resurs – vodu — objasnila je Matea Jarak iz WWF-Adrije.
Osim biološke vrijednosti tog područja, vrijednost Hutovog blata je i u zadržavanju ugljenika u naslagama treseta.
— Prema zadnjim istraživanjima koja smo ovdje proveli, dokazano je da Hutovo blato ima kapacitet skladištenja ugljenika veći nego sve šume BiH, koje pokrivaju preko 50 odsto površine zemlje — rekla je Jarak.
Pored gubitka vode i zasušivanja, Parku prijeti zarastanje i požari, zbog čega bi se kvalitet života ljudi u okolini Hutovog blata mogao znatno pogoršati.
Energetski portal