U vremenu kada sve češće govorimo o poskupljenjima energije, klimatskim promjenama i potrazi za održivijim načinima života, sve više domaćinstava u Srbiji razmišlja o postavljanju solarnih panela. Ova tehnologija više nije rezervisana samo za pionire energetske efikasnosti, naprotiv, postaje jedno od najpopularnijih rješenja za one koji žele dugoročno da uštede i postanu energetski nezavisni.
Ali, da li je solarna energija zaista isplativa? Da li se ulaganje vraća kroz uštede na računima, kako funkcioniše sistem u Srbiji i koje su mogućnosti finansiranja? I konačno, kako banka može pomoći da se ovakav poduhvat realizuje?
Pravno i tehnički – domaćinstva imaju zeleno svjetlo
Prema važećim propisima, građani Srbije mogu postati kupci-proizvođači (takozvani prozjumeri – građani koji istovremeno proizvode i koriste struju), što znači da proizvode električnu energiju putem solarnih panela, koriste je za sopstvene potrebe, a višak energije šalju nazad u mrežu. Taj višak se ne prodaje, već se čuva u sistemu i koristi kasnije, kada je potrošnja veća od proizvodnje – recimo noću, tokom zime ili oblačnih dana. Sve to je moguće zahvaljujući dvosmjernim brojilima i unaprijeđenom regulatornom okviru.
Važna olakšica je da za većinu porodičnih kuća nije potrebna građevinska dozvola za postavljanje solarnih panela, što značajno pojednostavljuje proceduru i smanjuje troškove. Potrebno je, naravno, da objekat bude legalan i da se poštuju tehnički uslovi koje propisuje operator distributivne mreže.
Koliko sve to košta – i kada se investicija vraća?
Cijena kompletnog sistema (paneli, invertor, konstrukcija, montaža) za domaćinstva srednje potrošnje obično se kreće između 800.000 i 1.200.000 dinara, u zavisnosti od snage i kvaliteta opreme. Ipak, zahvaljujući državnim i lokalnim subvencijama, moguće je dobiti povraćaj do 50 odsto ukupne investicije, najčešće do maksimalnih 420.000 dinara po domaćinstvu.
U praksi, to znači da će sistem koji bi bez pomoći koštao oko milion dinara, poslije subvencije stajati upola manje – oko 580.000 dinara. Ako ušteda na računu za struju iznosi 5.000-6.000 dinara mjesečno, investicija se vraća u roku od 5-6 godina. Nakon toga, domaćinstvo svake godine nastavlja da štedi, gotovo bez dodatnih troškova.
Više od uštede – doprinos planeti
Pored finansijskih koristi, solarna energija donosi i važan ekološki doprinos. Za razliku od struje koja se u velikoj mjeri proizvodi iz uglja, solarni paneli ne emituju ugljen-dioksid, ne zagađuju vodu ni vazduh i ne troše iscrpljive resurse. Solarni sistem snage 5 kW može godišnje da proizvede između 4.500 i 6.500 kWh električne energije, čime se sprečava emisija između 3,5 i 6,5 tona ugljen-dioksida. To je kao da svake godine posadite stotinjak stabala u svom dvorištu.
Solarna energija je obnovljiv, tih i čist izvor energije, koji ne opterećuje okolinu i ne ostavlja štetne tragove za buduće generacije. U eri klimatske krize, ovakva rješenja nisu samo pametna, već i moralno odgovorna.
Kako Erste Banka može pomoći u energetskoj tranziciji?
Solarni paneli jesu dugoročna ušteda, ali zahtijevaju početnu investiciju. Erste Banka može pomoći da finansirate solarne panele kroz kredit, ali i savjetodavnu podršku, kako biste lakše počeli da štede i proizvodite sopstvenu energiju.
Kao institucija posvećena finansijskom zdravlju i održivom razvoju, Erste Banka prepoznaje važnost podrške zelenim projektima i energetskoj efikasnosti. U skladu sa svojom ESG strategijom, Banka već godinama finansira inicijative koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena i podržava klijente u donošenju odgovornih finansijskih odluka. Pored edukacije i finansijskog savetovanja, kroz razne modele kreditiranja Erste Banka može olakšati ulaganje u obnovljive izvore energije, uključujući solarne sisteme za domaćinstva.
Vreme za solare je sada
Ako ste vlasnik kuće, imate krov izložen suncu i želite da smanjite račune i emisije CO₂ – solarna energija je pametan potez. Zakonski je omogućena, subvencije su dostupne, tehnologija je pouzdana, a dugoročna korist višestruka.
Erste Banka vas može podržati na tom putu – kao savjetnik, finansijski partner i neko ko dijeli viziju održivije budućnosti. Možda je baš sada pravi trenutak da vaš krov počne da štedi, proizvodi energiju i brine o životnoj sredini.
Izvor: Erste Banka