Biomasa

Materija u prirodi kruži, a energija protiče – to je lekcija koju smo svi utvrdili još u osnovnoj školi. Čovjek, kao deo prirode, može da iskoristi kruženje materije i za sebe pribavi koristi kao što su proizvodnja toplotne i električne energije ili pokretanje industrijskih pogona, a da pritom ne doprinosi uvećanju emisija gasova sa efektom staklene baste (GHG emisija).

Kada proizvodimo energiju sagorijevanjem fosilnih goriva, dodajemo velike količine ugljenika u životnu sredinu i remetimo ravnotežu u atmosferi. Fosilna goriva su jedan od glavnih uzročnika klimatskih promjena pa je otuda jasno zašto je odustajanje od zagađujućih energenata jedan od vodećih prioriteta globalne zelene tranzicije.

S druge strane, biomasa je sva organska materija biljnog i životinjskog porijekla koja se u prirodnim procesima raspada i emituje gasove ugljenika. Sagorevanjem ovih ostataka ne doprinosimo uvećanju ukupne količine ugljenika u prirodi jer bi on svakako bio oslobođen u prirodnim procesima raspadanja materije. Za biomasu, kao energent, kažemo da je karbonski-neutralna jer oslobođeni ugljenik biva kompenzovan novoizraslim biljkama koje kasnije apsorbuju ugljen-dioksid. Biomasu takođe klasifikujemo kao obnovljivi izvor energije budući da se biljna i životinjska organska materija u prirodi stalno obnavlja.

Zbog svoje pristupačnosti i raznolikosti, biomasa se već vekovima koristi za ogrev i kuvanje, naročito u manje razvijenim zemljama. Danas je ovaj energent sve zastupljeniji i u razvijenim zemljama gde, kao obnovljivi izvor energije, igra važnu ulogu u procesu energetske tranzicije.

Kritike

Iako se biomasa, kao i ostali obnovljivi izvori energije, uglavnom spominje u pozitivnom kontekstu, na račun ove grupe energenata može se čuti i pokoja kritika.

One su mahom usmerene na biomasu dobijenu sječom šuma zbog uništavanja prirodnih ekosistema. Takođe, drveće ne može dovoljno brzo da izraste i kompenzuje ugljenik koji je oslobođen sagorijevanjem biomase, pa tako biomasa zbog nesavesnog ponašanja od čistog može postati još jedan zagađujući izvor energije.

Šta spada u biomasu?

Svi biorazgradivi delovi nusproizvoda drvne industrije, otpaci i ostaci biološkog porijekla iz poljoprivrede, industrijski i komunalni organski otpad, kao i životinjsko đubrivo i kanalizacija mogu se svrstati u biomasu.

Preradom biomase možemo dobiti različite vrste biogoriva koja predstavljaju ekološku alternativu za još uvijek dominantna fosilna goriva. To nam otvara mogućnost za iskorišćavanje tržišnih viškova žitarica, ali i uzgajanje krompira, sirka, suncokreta, soje i jerusalimske artičoke za namensku proizvodju biogoriva.

Kako iskoristiti biomasu za proizvodnju energije?

Jedinstven termodinamički proces kombinovane proizvodnje toplotne i električne energije primenjen je u kogenerativnim postrojenjima (CHP eng. – combined heat and power) čime se iskoristivost biomase ili biogasa drastično povećava.

I dok u drugim, konvencionalnim sistemima za proizvodnju električne energije, faktor iskorišćenja primarnog goriva iznosi od 30 do 40 odsto, u CHP postrojenjima on doseže čak više od 85 odsto budući da se otpadna toplotna energija, u vidu pare ili tople vode, oslobođena u procesu proizvodnje električne energije koristi za potrebe tehnološkog procesa ili za grijanje prostora. Time se ostvaruju značajne uštede u operativnim i ukupnim troškovima postrojenja.

Kako pravilno započeti pripremu za izgradnju postrojenja na biomasu?

Pre svega, budućem investitoru predstoji da odabere lokaciju za izgradnju postrojenja na biomasu ili biogas, uzimajući u obzir dostupnost i količine ovih sirovinskih potencijala, budući da to utiče na odluku o kapacitetu postrojenja. Međutim, proveru odabrane lokacije i procenu ekonomičnosti prikupljanja i transporta biomase do budućeg postrojenja, kao i proračun isplativosti čitave investicije shodno električnoj iskoristivosti postrojenja, trebalo bi poveriti projektantskoj kući sa odgovarajućim iskustvom u ovoj oblasti.

Pri izboru projektantske kuće trebalo bi proveriti da li su stručnjaci koji u njoj rade već pripremali studije izvodljivosti, idejne i glavne projekte u oblasti energetike, i da li poznaju proceduru dobijanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije.

Saradnici Energetskog portala mogu pomoći potencijalnim ulagačima u elektrane na biomasu ili biogas da na lakši način dođu do svih ovih informacija, stoga ako imate bilo kakvu nedoumicu, slobodno nam pošaljite pitanja na info@energetskiportal.ba.