Energija vjetra

Borba za čistu planetu vodi se na svim frontovima – na zemlji, u vodi, čak i u vazduhu. Vjetroturbine, koje se naizgled sporo okreću, zapravo proizvode dragocene zelene kilovate od kojih zavisi koliko ćemo se uspešno izboriti sa sve izraženijom klimatskom krizom. Energija vjetra je jedan od najzastupljenihih obnovljivih izvora energije u svetu, a čak je i u godini pandemije (2020) dodato 93 GW novih kapaciteta vjetrofarmi. Godine 2021. iz vjetra je proizvedeno rekordnih 10 odsto ukupne električne energije u svijetu, što je gotovo trećina energije dobijene iz obnovljivih izvora. Zanimljivo je to što je vjetar u stvari sunčeva energija – vjetrovi su uzrokovani zagrevanjem atmosfere od sunca, rotacijom Zemlje i nepravilnostima Zemljine površine.

Zbog čega treba koristiti energiju vjetra?

Niz prednosti energije vjetra čine je jednom od najzastupljenijih vidova obnovljive energije čiji je značaj u globalnoj energetskoj tranziciji neprocenjiv, a ovo su samo neke od njih: 1) Štiti životnu sredinu – Najpre treba spomenuti činjenicu da je energija vjetra potpuno obnovljiva – ona ne zagađuje vazduh poput elektrana koje se oslanjaju na sagorevanje fosilnih goriva, te sa više instalisanih kapaciteta vjetroelektrana možemo zaboraviti na smog, kisele kiše i gasove sa efektom staklene bašte. 2) Najjeftinihi kilovati – Energija vjetra je jedna od najjeftinijih izvora energije koji su danas dostupni, a u SAD-u košta svega jedan do dva dolara po kilovat-satu nakon poreskog kredita za proizvodnju. 3) Povećava energetsku stabilnost – Energija vjetra štiti nas od oscilacija cena fosilnih goriva budući da se električna energija iz ovog obnovljivog izvora prodaje po fiksnoj ceni tokom dužeg vremenskog perioda (preko 20 godina) i tako štiti i investitore i krajnje kupce. 4) Vjetroturbine su pogodne za različite terene – Vjetroturbine se mogu graditi na postojećim farmama ili rančevima. Ovo u velikoj meri koristi privredi u ruralnim oblastima, gde se nalazi većina najboljih vjetroelektrana. Poljoprivrednici i farmeri mogu da nastave da obrađuju zemlju jer vetroturbine koriste samo delić zemlje. Vlasnici vjetroelektrana plaćaju zakup poljoprivredniku ili rančeru za korišćenje zemljišta, obezbeđujući vlasnicima zemljišta dodatni prihod. Dobro je i to što se vjetroturbine mogu graditi na vodi. 5) Vjetroturbine mogu biti turistička atrakcija – ovo je još jedna prednost energije vjetra, a kraj koji poseduje vjetroelektrane imaće koristi ne samo od zelenih kilovata, već i od priliva turista koji žele da vide vjetroturbine u akciji.

Koji su osnovni uslovi za proizvodnju električne energije iz vjetra?

Za proizvodnju električne energije iz vjetra potrebni su vjetrogeneratori čiji su osnovni delovi elise, prenosni mehanizam, elektrogenerator, noseći stub i strujni transformator neophodan za priključivanje na elektrodistributivnu mrežu. Prečnik rotora može biti do 120 m, dok je težina jedne elise do 20 tona, a visina stuba sa vetrogeneratorom do 130 m. Kompletan vjetrogenerator može da teži oko 200 t. Da biste proverili da li postoje uslovi na određenoj lokaciji za postavljanje vjetrogeneratora prvo je neophodno izmeriti brzinu vjetra, a ona zavisi od konfiguracije terena, objekata na tlu i njihove visine. Ako vjetar duva brzinom od oko 3 m/s pa sve do 25 m/s, prvi uslov je zadovoljen. Ipak trebalo bi imati u vidu da je potrebno da vjetar duva najmanje 2.800 sati godišnje prosečnom brzinom od preko 6 m/s (jedna godina ima 8.760 sati), da bi se određena lokacija uzela u obzir za izgradnju vjetroparka. Veoma je važno da investitor bude upoznat sa neophodnošću kontinuiranog merenja brzine vjetra u vremenskom rasponu od makar godinu dana jer jedino na taj način moguće je tačno proceniti koliko električne energije bi se proizvelo na razmatranoj lokaciji.

Kako proveriti isplativost investicije u vjetropark?

Dok se energija vjetra može iskoristiti na brojne načine – za pogon jedrilica, navodnjavanje i odvodnjavanje ili za proizvodnju mehaničke energije u vetrenjačama – čime se ostvaruje značajna ušteda, jedino se konvertovanjem eolske energije u električnu, u vjetrogeneratorima priključenim na elektrodistributivnu mrežu, dolazi do konkretnog profita. Međutim, opsežnu proveru isplativosti ulaganja u vjetropark trebalo bi poveriti stručnjacima koji su već pripremali studije izvodljivosti i idejne projekte u ovoj oblasti, koji poznaju proceduru dobijanja statusa povlašćenog proizvođača električne energije i imaju iskustva u izradi neophodne tehničke dokumentacije. Ako imate bilo kakvih pitanja u vezi sa ulaganjem u vetrogeneratore, pišite nam na info@energetskiportal.ba a mi ćemo se potruditi da što pre dobijete odgovor naših stručnjaka.

Kakve su prognoze o stepenu iskorišćenja energije vjetra?

Do 2030. godine vjetar bi trebalo da omogući proizvodnju četvrtine od ukupno proizvedene električne energije u Evropskoj uniji čime bi se znatno osigurao evropski energetski sistem. Imajući u vidu da je 2021. godine, koja je okarakterisana kao ekonomski zahtevna, dodato rekordnih 97,3 GW novih kapaciteta vjetroelektrana, sasvim je jasno da ovaj izvor energije preuzima primat. Ovde možete preuzeti Izveštaj o energetskom potencijalu vjetra na kopnu i moru u Evropi (na engleskom) koji je sastavila Evropska agencija za zaštitu životne sredine.