Snaga tekuće vode vekovima pokreće vodenice širom svijeta, a danas sve češće turbine u hidroelektranama za proizvodnju električne energije.
Rijeke su nezaobilazan izvor čiste, obnovljive energije jer hidroelektrane generišu oko 16 odsto ukupno proizvedene električne energije u svijetu. Hidroenergija je ujedno i najzastupljeniji obnovljivi izvor energije u svetu i čini 71 odsto od ukupnog instalisanog kapaciteta OIE.
Kada govorimo o svijetskoj statistici, Kina je vodeća po količini električne energije dobijene iz hidroelektrana, a za njom slede Brazil, Sjedinjene Američke Države, Kanada i Indija. U regionu, najviše električne energije iz hidroelektrana proizvodi Albanija – oko 90 odsto.
Energija hidrotokova koristi snagu vode u kretanju za proizvodnju električne energije. Voda dobija potencijalnu energiju neposredno pre nego što se izlije preko vrha brane. Potencijalna energija se pretvara u kinetičku energiju nizvodnim tokom i upravo ova energija pokreće turbine za proizvodnju električne energije.
Foto-ilustracija: Pixabay ( Bjørnar Kibsgaard)
Kakve sve hidroelektrane postoje?
Razlikujemo tri vrste hidroelektrana, od kojih su najčešće one koje zovemo akumulacione. Brana u ovakvim hidroelektranama zadržava vodu u rezervoaru, a kada je potrebna veća proizvodnja električne energije, voda se oslobađa kroz branu i pod dejstvom gravitacije pokreće turbine koje napajaju generator.
Druga vrsta hidroelektrana su preusmeravajuće ili protočne hidroelektrane. Ova vrsta elektrane ne koristi branu već niz kanala uz pomoć kojih preusmerava rečnu vodu ka turbinama koje napajaju generator.
Treći tip postrojenja naziva se reverzibilna hidroelektrana. Ove hidroelektrane skladište električnu energiju iz sunca, vetra i drugih obnovljivih izvora energije u procesu pumpnog skladištenja. Kada se na elektroenergetskoj mreži javi višak energije, recimo, tokom letnjih mjeseci kada je proizvodnja iz solarnih i vetroelektrana veća, tada se voda iz donje akumulacije pumpa u gornju i tu skladišti. U periodima kada nastane veća potreba za električnom energijom, voda iz gornje akumulacije pušta se u donju kako bi pokrenula turbine za proizvodnju električne energije.
Koristi od izgradnje hidroelektrana
Hidroenergija je čista, obnovljiva i pouzdana – Za razliku od energije dobijene sagorevanjem fosilnih goriva, rad hidroelektrana ne oslobađa štetne gasove u vazduh ili vodu. Pored toga, hidroelektrane ne troše vodu, već samo koriste njen prirodni protok, što ih čini potpuno obnovljivim izvorom električne energije. Za razliku od energije sunca i vjetra čija efikasnost zavisi od vremenskih uslova, hidroenergetski objekti imaju mogućnost da generišu električnu energiju 24 sata svakog dana. Uz to, moguća je i proizvodnja električne energije na zahtev (vidi reverzibilne hidroelektrane) što dodatno unapređuje energetsku stabilnost.
Jedan od najjeftinijih oblika energije – Uprkos visokim početnim ulaganjima za izgradnju hidroelektrane, nakon što se pusti u rad, ona postaje jedan od najjeftinijih oblika obnovljive energije jer ne zahteva učestalo održavanje i može se modernizovati tako da proizvodnja postane efikasnija.
Lokalna proizvodnja – Sve zemlje raspolažu hidropotencijalom u većoj ili manjoj meri, a one koje poseduju hidroelektrane znatno smanjuju potrebu za uvozom električne energije.
Omogućava navodnjavanje – Osim proizvodnje električne energije, hidroenergetske akumulacije mogu da posluže za navodnjavanje okolnih područja. Ovo je naročito korisno ukoliko su hidroelektrane smeštene u oblastima gde su suše česte.
Kritike
Negativan uticaj na životnu sredinu – Uticaj koji sadašnje hidroelektrane imaju na životnu sredinu nije zanemarljiv. Iako je energija dobijena iz ovih postrojenja čista, hidroenergetski sistemi prekidaju prirodni tok rečnog sistema što remeti migraciju životinja, dovodi do pogoršanja kvaliteta vode i raseljavanja ljudi i divljih životinja.
Izgradnja hidroelektrana je skupa – Hidroelektrane su velika i složena postrojenja koja uključuju izgradnju brane, rezervoara, turbina i drugih komponenti što ih svrstava među finansijski najzahtevnije OIE projekte. Ipak, treba imati u vidu da hidroenergetski objekti mogu da obezbede jeftinu električnu energiju i do 100 godina kasnije, kao i da ne zahtevaju stalna dodatna ulaganja.
3. Hidroelektrane zavise od hidroloških uslova –I ako je proizvodnja električne energije u hidroelektranama pouzdanija od solarne ili energije vetra, loši hidrološki uslovi kao što su suše i manjak padavina mogu smanjiti efikasnost hidroenergetskih objekata.