Plutajuće alge zauzimaju sve veće površine svjetskih okeana, pokazalo je novo istraživanje u kojem su naučnici uz pomoć vještačke inteligencije analizirali više od milion satelitskih snimaka.
Istraživanje, koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Južne Floride i američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA), predstavlja prvi pokušaj da se na globalnom nivou utvrdi kako se količina algi na površini mora mijenjala tokom dužeg vremenskog perioda.
Analizirano je oko 1,2 miliona satelitskih snimaka nastalih između 2003. i 2022. godine. Rezultati pokazuju da su se tokom posmatranog perioda povećavale i mikroskopske alge koje se skupljaju na površini vode i veće plutajuće alge, poput morskih trava i sargassuma.
Površine sa mikroalgama povećavale su se u prosjeku za oko jedan odsto godišnje. Mnogo izraženiji rast velikih plutajućih algi zabilježen je u pojedinim dijelovima tropskog Atlantika i zapadnog Pacifika, gdje je njihova rasprostranjenost rasla i više od 13 odsto godišnje.
Pročitajte još:
- Kako će jači El Ninjo uticati na globalnu temperaturu
- Barselona se priprema za temperature od 50 stepeni: Pokrenut projekat za odgovor na ekstremne toplotne talase
- Rekordni toplotni talas zahvatio Evropu, WMO upozorava na još ekstremnije dane
Naučnici posebno izdvajaju period poslije 2008. godine, kada su počele da se pojavljuju veoma velike nakupine algi u različitim dijelovima svijeta. Veliki cvat zelene alge ulva (morska salata) zabilježen je 2008. u Žutom moru, dok se nekoliko godina kasnije ogromna količina sargassuma pojavila u tropskom Atlantiku.
Prema autorima istraživanja, moguće je da se u okeanima događa dugoročnija promjena koja pogoduje razvoju plutajućih algi.
Razlozi nisu isti u svim dijelovima svijeta. U nekim područjima rast algi može da bude povezan sa većom količinom hranljivih materija koje preko rijeka i otpadnih voda dospijevaju u more. U drugim regionima važnu ulogu mogu imati zagrijavanje mora, promjene okeanskih struja i prirodne klimatske oscilacije.
Veća količina algi ne mora uvijek da bude loša. Dok plutaju na otvorenom moru, one mogu da predstavljaju stanište i sklonište za ribe i druge morske organizme.
Problem nastaje kada ogromne količine algi stignu do obale. Njihovo nagomilavanje i raspadanje može da naruši kvalitet vode, ugrozi životinje i ljude, oteža korišćenje plaža i nanese štetu turizmu i lokalnim ekonomijama.
Autori istraživanja zato planiraju da nastave praćenje okeana pomoću satelita kako bi preciznije utvrdili zašto se alge šire i da li će se ovaj trend nastaviti.
Energetski portal