Sa idejom da pomognu opštinama, javnim ustanovama i javnim preduzećima u provođenju strategija i akcionih planova, kroz realizaciju projekata u okviru programa Evropske unije, prije 17 godina osnovana je Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore (FORS Montenegro) neprofitna, regionalna, razvojna organizacija koja se zalaže za socio-ekonomski razvoj, zaštitu životne sredine i unapređenje civilnog društva. FORS ima različita područja djelovanja – od ekologije, zdravstva, vanrednih situacija do sporta, kulture i drugih oblasti.
O radu Fondacije, doprinosu poboljšanju kvaliteta života građana, projektima za unapređenje zaštite životne sredine, interesovanju opština i javnih preduzeća za saradnju, kao i zasluženom priznanju razgovarali smo sa Veselinom Šturanovićem, izvršnim direktorom FORS Montenegro.
On kaže da su u početku uglavnom radili sa opštinama iz sjevernog dijela Crne Gore: Pljevlja, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Plav, Rožaje, ali se vremenom rad proširio na cijelu teritoriju države. Fondacija je isključivo projektno orijentisana, nema drugih prihoda, pa i veličina tima zavisi od broja projekata koje realizuju.
– U stalnoj ekipi su četiri osobe, a kada se poveća broj projekata, angažujemo još saradnika. Dosljedno obavljamo zadatke, pokušavamo svaki dan da podižemo ljestvicu nagore, jer je to dobro za dostizanje dobre radne forme – kaže Šturanović i dodaje da njihov posao nije lak, jer nema radnog vremena i uvijek su na raspolaganju partnerima. Pošto su uvjereni da rade pravu stvar, to ih ispunjava i sve je mnogo lakše.
Na koji način i u okviru kojih projekata doprinosite unapređenju zaštite životne sredine i razvoju lokalne zajednice?
– Životna sredina je jedan od pravaca u kojem Fondacija djeluje, a u toj oblasti situacija nije povoljna, jer na svim meridijanima društvo ignoriše upozorenja koja šalje planeta. U okviru projekata sarađujemo sa službama koje su odgovorne za zaštitu životne sredine, koje imaju mogućnost donošenja preventivnih, ali i mjera kaznene politike. Te dvije stvari treba da funkcionišu uporedo i ne smije se odustajati od toga da shodno prekršaju koji je napravljen budu sankcionisani svi u skladu sa propisima. Kombinacija ta dva faktora i pravilna primjena propisa morali bi da donesu bolje rezultate. Naš zadatak je da javnim službama koje se na različite načine bave životnom sredinom pomognemo tako što ćemo opremiti neko komunalno preduzeće sa kamionom za odvoz otpada, nabaviti opremu koja nedostaje ili pomoći da zamijene dotrajalu. Cilj nam je i da donosioce odluka na državnom i lokalnom nivou informišemo neophodnim podacima i analizama koje će im poslužiti za planiranje i donošenje potrebnih akata za regulisanje oblasti odlaganja i upravljanja otpadom. Pokušavamo da pomognemo da oni posao obave bolje kako bi na što bolji način zadovoljili potrebe građana, što je naš generalni cilj. Kroz projekte Prekogranična inicijativa za zaštitu životne sredine i Prekogranični zeleni dogovor pokušavamo da pomognemo koliko možemo. U okviru prvog projekta, koji je realizovan u Nikšiću i Trebinju, cilj je bio jačanje kapaciteta institucija koje se bave zaštitom životne sredine kroz obuke, nabavku vrijedne opreme i vozila za odvoz smeća i inspekcijske aktivnosti, kao i informisanje stanovništva o značaju unapređivanja sistema upravljanja čvrstim otpadom i usklađivanja sa standardima. Cilj drugog projekta, koji je sada u toku, jeste unapređivanje kvaliteta usluga u sektoru zaštite životne sredine, upravljanja otpadom i podizanje nivoa svijesti stanovništva o značaju ekološki odgovornog ponašanja u očuvanju životne sredine i prirodnih resursa. I u okviru drugog projekta je predviđena nabavka vozila za odvoz smeća za komunalno preduzeće u Beranama i nabavka terenskih vozila za službe koje se bave zaštitom životne sredine. Očekujemo početak realizacije projekta NRGCOM – Stvaranje odgovarajućih operativnih uslova za energetski održive zajednice u Dunavskom regionu, u kojem, pored nas iz CG, učestvuju i partneri iz Srbije i još 10 zemalja Dunavskog sliva. Cilj je podsticaj širenju energetskih zajednica stvaranjem odgovarajućeg okruženja za njihovo adekvatno funkcionisanje.
Kako ustanovljavate probleme koje treba rješavati ili unapređivati? Zašto ste se opredijelili za slogan Djela, a ne riječi?
– Svaka osoba koja podijeli sa nama problem sa kojim se suočava u poslu nam pomaže da osmislimo projekat. Mi ne sjedimo u kancelariji, mi pričamo sa ljudima, analiziramo njihove potrebe i stavljamo ih u kontekst onoga što je važeća strategija iz te oblasti, onda to upoređujemo sa onim što donator zahtijeva i pobjedničke ideje se same izdvoje. Za moto Djela, a ne riječi smo se opredijelili, jer ne želimo previše da pričamo, to može svako, a mi hoćemo da pokažemo djelima iza čega stojimo. To je, po nama, jedini ispravan put.
Zašto se donatori opredjeljuju za saradnju sa FORS-om, koji je osnovni kriterijum za podršku vašim projektima?
– FORS-u se odobravaju projekti u takmičarskom procesu isključivo na konkursima EU, tako da su oni dominantni donator. Oni gledaju ko može najbolje da ispuni njihovu misiju i ciljeve. Naše iskustvo je da će projekat dobiti oni koji najbolje predstave ono što žele da postignu. Od velikog značaja je i to da li je određena organizacija imala iskustva iz te oblasti, da je ranije realizovala projekte iz sličnih oblasti i sa uspjehom i da ima uspostavljene kapacitete da administrativno i finansijski provede ono što je predložila kao projekat. Kombinacija ovoga prilikom ocjene projekata kaže jeste li iznad ili ispod crte za uspješne i odobrene projekte, za razliku od onih koji će šansu potražiti sljedeći put.
Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski
Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE