Ambiciozni ciljevi u vezi sa obnovljivim izvorima energije i nultim emisijama zahtijevaju ne samo povećanje kapaciteta ovakvih izvora i ubrzanje razvoja infrastrukture već i unapređenje postojeće i stvaranje inovativne tehnologije. Energija dobijena iz vjetra ostvarila je dobre rezultate tokom prethodne godine, ali za postizanje postavljenih ciljeva potrebni su dodatni napori. Jedno od rješenja kako energiju vjetra učiniti efikasnijom, ponudio je Blagoje Krivokapić, inženjer mašinstva iz Nikšića.
Svoj rad Turbina Nikšić prvobitno je prezentovao ne Evropskoj noći istraživača u Podgorici. Nakon dodatnih usavršavanja rad je dobio mogućnost da bude predstavljen na Globalnom investicionom forumu Kipar GIF 2023. Tom prilikom odabran je među 200 predstavljenih projekata iz 25 država za najbolji i nagrađen je zlatnom medaljom, a takođe mu je uručen i Grand Prix Pehar. Ova nagrada podigla je vrijednost rada i olakšala stvaranje tima za njegovu realizaciju.
Inspiracija za ideju proistekla je, kako kaže, iz rješenja koja su nam data u prirodi. Objašnjavajući šta je to što njegovo rješenje čini uspješnijim u odnosu na konvencionalne vjetroturbine, rekao je da postojeći dizajn tehnologija koji je rađen nije u skladu sa prirodom. Naime, položaj turbina se bori sa vjetrom, umjesto da se njemu prepusti i koristi njegovu snagu.
– Priroda nam nudi najbolja i najjednostavnija rješenja, a to je položaj krila ptice tokom njenog leta – rekao je Krivokapić.
U FOKUSU:
- BIOKLIMATSKA ARHITEKTURA KAO OSNOV ODRŽIVE GRADNJE
- KAKO DO ODRŽIVIJEG GRAĐEVINSKOG SEKTORA
- PRINCIPI ODRŽIVE ARHITEKTURE KROZ ISTORIJU I DANAS
Dizajn elise koji je stvorio imitira upravo položaj krila tokom leta jer, kako kaže, ptice se najbolje kreću kroz vazduh. U razvoju projekta izuzetno je bila značajna rečenica koju je ponudio Arhimed i koja glasi: Dajte mi polugu, podići ću cijeli svijet. Poluga ima važnu ulogu u njegovom projektu, Krivokapić je pružio pojednostavljeno objašnjenje načina na koji se dobija energija primjenom ovakve tehnologije.
– Oblik krila ptice, umjesto da se bori sa vjetrom, prihvata njegov otpor, a snaga se dobija sistemom poluge. To znači da kada na poluge postavimo osovinu, sa prihvatanjem određene snage vjetra, dobijamo kretanje kružnog kola. Upravo se na ovaj način dobija najbolja iskorišćenost njegove snage, ujedno veća efikasnost – objašnjava on i dodaje da kada imamo snagu, lako je dalje možemo pretvoriti u brzinu.
Primjenom ovakvog rješenja doprinijelo bi se dodatno zaštiti životne sredine uzimajući u obzir da ima potencijal da proizvodi trostruko više električne energije od uobičajenih vetroturbina, pa čak i više. Preciznije, jedna vjetrenjača trenutno proizvodi oko 2,4 MW električne energije, dok bi njegovo rješenje moglo da proizvodi i do 8 MW. Kada je riječ o finansijama, za izgradnju će biti potrebno gotovo duplo manje sredstava.
Priredila: Katarina Vuinac
Tekst u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE
