Poremećaji na energetskom tržištu izazvani dešavanjima na Bliskom istoku pokrenuli su tokom marta reakcije kako na nacionalnom, tako i na međunarodnom planu. Stabilnost snabdijevanja u Evropskoj uniji u ovom trenutku nije ugrožena, ali kako bi se takvo stanje održalo, evropske institucije pozivaju države članice da primijene odgovarajuće mjere.
U tom kontekstu, Evropska komisija prošlog mjeseca je uputila pismo ministrima energetike država članica, u kojem komesar poziva na bolju koordinaciju i razmatranje dobrovoljnih mjera štednje goriva, sa posebnim fokusom na sektor transporta, u skladu sa preporukama Međunarodne agencije za energiju (IEA) iz njenog plana u 10 tačaka za smanjenje potrošnje nafte.
Riječ je o paketu mjera koje je IEA predstavila, a koje vlade, kompanije i domaćinstva mogu da primijene kako bi smanjili potrošnju i ublažili ekonomske posljedice poremećaja na tržištu nafte izazvanih ratom na Bliskom istoku.
Deset mjera obuhvata rad od kuće gdje je to moguće, smanjenje brzine na autoputevima za najmanje 10 km/h, podsticanje korišćenja javnog prevoza, naizmjenično korišćenje privatnih vozila u velikim gradovima, kao i dijeljenje vožnje i efikasnu vožnju. U komercijalnom transportu preporučuje se primjena efikasnijih metoda vožnje i optimizacija tereta. Pored toga, predviđeno je preusmjeravanje LPG-a (tečnog naftnog gasa) iz saobraćaja za druge potrebe, biranje alternativa za avionska putovanja gdje je moguće, podsticanje prelaska na savremena rješenja za kuvanje, kao i uvođenje fleksibilnosti u industriji kroz kratkoročne mjere efikasnosti, uključujući prelazak na alternativne sirovine i optimizaciju procesa kako bi se smanjila potrošnja nafte i oslobađali resursi za prioritetne potrebe.
Pročitajte još:
- Solarna energija donosi Evropi velike uštede tokom krize na Bliskom istoku
- Rumunija proglasila kriznu situaciju na tržištu sirove nafte i naftnih derivata
- Hrvatska pušta 35.000 tona dizela iz rezervi kao doprinos stabilizaciji evropskog energetskog tržišta
Mjere država članica
Rumunija
Vlada Rumunije usvojila je dvije važne uredbe: prva se odnosi na stratešku odluku za tržište gasa, čime je maksimalna cijena prirodnog gasa za domaćinstva produžena do marta 2027. godine. Drugom uredbom proglašena je krizna situacija na tržištu sirove nafte i naftnih derivata. Ove mjere stupile su na snagu 1. aprila i trajaće do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost produženja u zavisnosti od situacije na Bliskom istoku. Kao jedna od mjera u okviru uredbe izdvaja se obaveza prethodnog odobrenja države za izvoz dizela i sirove nafte.
Hrvatska
Hrvatska je donijela 10. paket mjera koji je prvenstveno usmjeren na zaštitu građana i privrede, kroz ublažavanje posljedica naglog porasta cijena, uz očuvanje sigurnosti snabdijevanja energijom. Jedna od odluka jeste da se mjere za električnu energiju produže do 30. septembra 2026. godine, odnosno da će za domaćinstva i neprofitni sektor cijene ostati nepromijenjene. Ova zemlja prepoznala je i značaj dugoročnih mjera, obezbjeđujući blizu 250 miliona eura za investicije u energetsku otpornost, što obuhvata obnovljive izvore energije, modernizaciju sistema i povećanje energetske efikasnosti.
Italija
Italija je donijela drugačiju odluku, zvanično odlažući postepeno gašenje termoelektrana na ugalj do 2038. godine, što je 13 godina nakon roka predviđenog Italijanskim nacionalnim energetskim planom (PNIEC) iz 2024. godine. Zemlja se fokusirala na sigurnije snabdijevanje gasom. Premijerka Italije je u martu posjetila Alžir kako bi dogovorila hitno povećanje isporuka gasa kroz gasovod TransMed. Takođe, italijanska multinacionalna kompanija Eni dogovorila je dublju saradnju sa državnom naftnom i gasnom kompanijom Alžira – Sonatrach, na istraživanju novih nalazišta gasa.
Španija
U Španiji je Savjet ministara usvojio dva Kraljevska dekreta-zakona: prvi se odnosi na sveobuhvatni plan odgovora na krizu na Bliskom istoku, a drugi na mjere u oblasti zakupa (iznajmljivanja stanova) kao odgovor na ekonomske i socijalne posljedice rata u Iranu. Prvi dekret obuhvata mobilizaciju pet milijardi eura za dvije vrste mjera. Kratkoročne mjere odmah ublažavaju posljedice krize, uključujući smanjenje poreza na energiju, pomoć građanima i podršku privredi kako bi se spriječio rast cijena. Dugoročne (strateške) mjere usmjerene su na smanjenje zavisnosti od budućih kriza kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, jačanje energetske nezavisnosti i razvoj infrastrukture za skladištenje energije.
Velika Britanija
Iako više nije članica EU, Velika Britanija ostaje važan evropski primjer. Prošlog mjeseca uvedeni su plug-in solarni paneli koji će uskoro biti dostupni u prodavnicama, omogućavajući domaćinstvima da smanje račune za energiju bez velikih troškova instalacije. Nova odluka predviđa i da će većina novih kuća biti građena sa ugrađenim solarnim panelima i efikasnim sistemima grijanja. Velika Britanija je najavila i veliki aukcijski krug za obnovljive izvore energije u julu 2026. godine, u kojem bi moglo da učestvuje čak 18 vjetroparkova na moru, zajedno sa novim projektima vjetra na kopnu i solarne energije.
Energetski portal