Proizvodnja iz ribarstva i akvakulture dostigla novi rekord

foto-ilustracija: Pixabay/schauhi

Svjetska proizvodnja iz ribarstva i akvakulture dostigla je novi maksimum, dok je proizvodnja iz akvakulture po prvi put u istoriji nadmašila ribarstvo iz ulova, stoji u novom izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).

U Izvještaju o stanju ribarstva i akvakulture u svijetu za 2024. godinu FAO navodi da je globalna proizvodnja hrane iz vode u 2022. godini porasla na 223,2 miliona tona, što je povećanje od 4,4 odsto u odnosu na 2020. godinu.

Akvakultura je 2022. godine po prvi put nadmašila ribarstvo kao glavni proizvođač vodenih životinja sa do sada neviđenih 130,9 miliona tona hrane.

Globalna potrošnja vodene hrane 1961. godine iznosila je 9,1 kg po glavi stanovnika, da bi se 2022. godine količina dvostruko uvećala – 20,7 kg po čovjeku.

Ovaj porast proizvodnje ukazuje na sposobnost akvakulture da odigra ključnu ulogu u sigurnom snabdijevanju hranom za rastuću svjetsku populaciju, saopšteno je iz FAO-a.

„FAO pozdravlja značajna dostignuća do sada, ali su potrebne dalje transformativne i adaptivne akcije kako bi se ojačala efikasnost, inkluzivnost, otpornost i održivost sistema vodene hrane i konsolidovala njihova uloga u rješavanju problema nesigurnosti hrane, ublažavanja siromaštva i održivog upravljanja“, rekao je direktor FAO-a Ku Dongju.

Pročitajte još:

FAO zagovara “plavu transformaciju” ribarstva i akvakulture

Hrana iz vodenih ekosistema i akvakulture obezbjeđuje visokokvalitetne proteine – 15 odsto životinjskih proteina i šest odsto ukupnih proteina širom svijeta, kao i ključne hranljive materije poput omega-3 masnih kiselina, minerala i vitamina.

Očekuje se da će se proizvodnja vodenih životinja povećati za 10 odsto do 2032. godine i dostići 205 miliona tona. Projekcije za 2050. godinu ukazuju na to da će proizvodnja morati da se poveća za 22 odsto kako bi potrošnja hrane po stanovniku mogla biti ista kao 2022. godine.

Ovo naglašava potrebu da se ubrzaju prioritetne akcije Plave transformacije u svijetu gdje vodena hrana igra značajnu ulogu u okončanju gladi, neuhranjenosti i siromaštva, napominju iz FAO-a.

“Da bismo stvorili istinsku transformaciju, ono što nazivamo Plava transformacija, potrebna su nam odgovarajuća tehnička rješenja, adekvatne politike i inovativna partnerstva koja će podržati i unaprijediti dugoročni održivi razvoj. Obećavajuće prakse i tehnike već postoje; one bi mogle biti iskorišćene za okončanje gladi i neuhranjenosti uz istovremeno ublažavanje uticaja klimatskih promjena”, navodi FAO u svojoj publikaciji “Plava Transformacija”.

Milena Maglovski

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti