Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) objavio je analizu kvaliteta vazduha u Srbiji za 2025. godinu, u kojoj upozorava da zagađenje i dalje predstavlja jedan od najvećih zdravstvenih i ekoloških problema u zemlji, dok se mjere predviđene državnim programima uglavnom ne provode.
Kako navodi RERI, prema Programu zaštite vazduha Republike Srbije za period od 2022. do 2030. godine, koji je usvojila Vlada Srbije, zagađenje vazduha u zemlji uzrokuje gotovo 10.000 prijevremenih smrtnih slučajeva godišnje. U analizi se podsjeća da je i prema projekcijama iz istog dokumenta procijenjeno da će, čak i uz provođenje planiranih mjera, 2030. godine broj prijevremenih smrti iznositi 7.373.
Prema podacima koje je RERI analizirao, mjerne stanice širom Srbije tokom 2025. godine zabilježile su u prosjeku 104 dana s prekoračenjem evropske dnevne granične vrijednosti za koncentraciju suspendovanih čestica PM2,5. Poređenja radi, nova evropska pravila, koja će se primjenjivati od 2030. godine, dozvoljavaju najviše 18 takvih dana godišnje.
Među gradovima s najvećim brojem dana s prekoračenjem koncentracija PM10 izdvajaju se Novi Pazar sa 127 dana, Valjevo i Prokuplje sa po 120, Leskovac sa 110, Kruševac sa 105, Vranje sa 98 i Užice sa 91 dan.
RERI ukazuje i da Srbija još nema propisanu dnevnu graničnu vrijednost za PM2,5 čestice, koje se smatraju među najopasnijim zagađujućim materijama po ljudsko zdravlje, iako se njihova koncentracija redovno mjeri.
Pozivajući se na podatke Evropske agencije za životnu sredinu, organizacija navodi da je stopa prijevremene smrtnosti povezane s izloženošću PM2,5 u Srbiji tokom 2023. godine iznosila 188,3 slučaja na 100.000 stanovnika starijih od 30 godina, dok se Nišavska oblast svrstava među regione s najvišom stopom u Evropi.
Pročitajte još:
- Novi zakon o zaštiti vazduha Crne Gore: Građani će moći da tuže za naknadu štete zbog zagađenja
- U EU pokrenut alat koji će pratiti primjenu novih pravila o kvalitetu vazduha
- Ombudsmeni BiH: Broj ekoloških žalbi raste, zagađenje vazduha i dalje veliki problem
Analiza obuhvata i provođenje Akcionog plana Programa zaštite zraka. RERI navodi da je od šest nadležnih ministarstava zatražio informacije o realizaciji planiranih mjera, a odgovori, kako ocjenjuju, pokazuju da veliki broj obaveza nije ispunjen.
Među primjerima se navodi da Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine nije predložilo usklađivanje standarda za uvoz polovnih vozila sa Euro 5 i Euro 6 normama u predviđenim rokovima, dok je Ministarstvo građevinarstva odložilo donošenje pravilnika o emisijama do kraja 2026. godine. Takođe, RERI navodi da Ministarstvo zaštite životne sredine nije realizovalo više mjera predviđenih Akcionim planom, uključujući povećanje kapaciteta za izdavanje dozvola industrijskim postrojenjima i usklađivanje rada pojedinih velikih zagađivača s propisanim uslovima.
Organizacija podsjeća i da Agencija za zaštitu životne sredine, prema Zakonu o zaštiti zraka, godišnji izvještaj o kvalitetu zraka treba da objavi najkasnije do 31. maja, ali da izvještaj za 2025. godinu u trenutku objavljivanja analize nije bio javno dostupan.
RERI smatra da važeći Zakon o zaštiti zraka nije u potpunosti usklađen s novom Direktivom Evropske unije iz 2024. godine, koja predviđa strože granične vrijednosti zagađujućih materija, pravo građana na naknadu štete u slučaju kršenja propisa i obavezu preventivnog planiranja mjera za zaštitu kvaliteta zraka.
Zbog toga je organizacija uputila nekoliko zahtjeva nadležnim institucijama. Između ostalog, traži da Ministarstvo zaštite životne sredine do kraja 2026. godine propiše dnevnu graničnu vrijednost za PM2,5 i uskladi domaće propise s evropskim standardima, da Vlada Srbije formira međuresornu grupu za praćenje provođenja Programa zaštite vazduha, da Ministarstvo zdravlja pokrene nacionalnu studiju o zdravstvenim posljedicama zagađenja zraka, kao i da Agencija za zaštitu životne sredine bez odlaganja objavi godišnji izvještaj o kvalitetu zraka za 2025. godinu.
Energetski portal