Svakog petog marta obilježava se Svjetski dan energetske efikasnosti kako bi se više vremena posvetilo temi racionalne potrošnje električne energije bilo da je riječ o sopstvenom domaćinstvu, kompaniji, industriji ili drugim mjestima. Svjetski dan energetske efikasnosti se iz godine u godinu dočekuje sa sve ambicioznijim ciljevima kako u Evropskoj uniji, tako i u našem regionu.
Što se tiče Evropske unije, prethodne godine je usvojen obavezujući cilj koji podrazumijeva smanjenje potrošnje energije za 11,7 posto do 2030. godine. Ovo predstavlja povećanje za skoro tri posto u odnosu na cilj dogovoren 2021. godine. To znači da je EU nakon reviziranja Direktive o energetskoj efikasnosti zemljama članicama postavila viši cilj a to je da moraju postići prosječnu godišnju stopu uštede energije od 1,49 posto od 2024. do 2030. godine. Kako je jedan od ciljeva EU da bude klimatski neutralna do 2050. godine, razvoj obnovljivih izvora energije je put kojim se direktive i javne politike njenih zemalja kreću, što doprinosi i uštedi energije, očuvanju zaliha prirodnih resursa i smanjenju emisije CO2. Unija stoga teži povećanju udjela OIE u svojoj sveukupnoj potrošnji energije na najmanje 32 posto do 2030. godine.
Uprkos tome što određene zemlje nisu članice EU, postaju sve aktivnije na polju energetske efikasnosti kroz raznovrsne mjere za racionalnu potrošnju kako bi se ostvarili dodatni popusti na račune kao nagrada za smanjenje i efikasnije korišćenje električne energije. Jedan od projekata koji primjenjuje ovakve mjere, kada je riječ o Srbiji, zove se “Čista energija i energetska efikasnost za građane” i realizuje se u saradnji sa Svjetskom bankom koja daje bespovratna sredstva namijenjena za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Država subvencioniše mjere poput zamjene stolarije, izolacije, ugradnje solarnih panela, solarnih kolektora, toplotnih pumpi i zamjene kotlova. Očekivane uštede energije ovih mjera jednaka godišnjoj proizvodnji gradske toplane u Nišu, uz smanjenje emisije CO2 ekvivalentno emisijama oko 28.000 automobila, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.
Mali koraci ka energetskoj efikasnosti
Jedna promjena koju možemo i sami napraviti jeste uvođenje štedljivih sijalica koje za istu količinu osvjetljenja troše pet do šest puta manje energije, a s druge strane imaju duži radni vijek u odnosu na obične. Kako je objašnjeno na sajtu “Elektroprivrede Srbije” obične sijalice traju prosječno do 1.000 sati, a štedljive više od 10.000 sati.
Svakodnevno punimo telefon, laptop, kamere i druge uređaje, čiji punjači troše energiju i kada nisu priključeni na uređaj ili kada je uređaj već napunjen. Jedna od promjena treba biti isključivanje punjača kada više ne služi svrsi. Takođe, mašine za veš mogu se koristiti na jeftinim tarifama i pri kraćim trajanjima, dok bojler može uštedjeti veće količine energije, ukoliko se očisti kamenac sa grijača. Frižider kao jedan od najvećih potrošača u kući najpoželjnije je držati na srednjoj poziciji, jer niska temperatura nije nužno i najbolja za očuvanje hrane.
Bosna i Hercegovina postepeno radi na implementaciji mjera energetske efikasnosti. Zemlja se suočava sa izazovima poput zastarjele infrastrukture, zavisnosti od fosilnih goriva i nedostatka regulative. Određeni napredak ipak je napravljen, a fokus je često bio na energetskoj sanaciji prvenstveno javnih objekata, škola i bolnica, promjenom stolarije, sisteme grijanja i izolacije.
Energetski portal
