Rijeka Duboka je lijeva pritoka rijeke Vrbanje (poznata je još pod nazivom Duboki potok), duga devet kilometara. Nalazi se na području opština Kneževo i Kotor Varoš, a svojim kanjonskim dijelom i vodopadima predstavlja značajnu geomorfološku i prirodnu cjelinu.
Slabo pristupačni kanjonski, strmi teren te odsustvo infrastrukture pogodne teškoj mehanizaciji, ali i intenzivnijem i invazivnijem prisustvu čovjeka, omogućili su dobar stepen očuvanja ovog područja, odnosno izostanak izraženijih antropogenih djelovanja. Dendrofloru ovog lokaliteta karakteriše prisustvo spontanog razvoja vegetacije, a duboki dijelovi kanjona odišu prašumskim karakterom sa velikim brojem prirodno odumrlih i poleglih stabala.
Već kroz preliminarna mikološka istraživanja realizovana na ovom području tokom 2025. godine došlo se do zaključka da se radi o jednom od izuzetno vrijednih mikoloških lokaliteta (potencijalno IFA – Important Fungus Area kandidat), dok je istovremeno vrlo vjerovatno da je u pitanju značajno područje i sa aspekta drugih naučnih oblasti.
— U oktobru ove godine smo prilikom obilaska terena zabilježili čitav niz vrlo značajnih, indikatorskih vrsta gljiva od kojih su neke ugrožene u svim zemljama regiona i Evrope, gdje god su registrovane. Razlozi njihove ugroženosti su prije svega osjetljivost i specifičnost staništa te sve veći pritisak kojem su ovakva područja globalno izložena. Naučni tim MycoBH radi na kreiranju preliminarnog spiska gljiva zabilježenih na ovom području koji predstavlja samo neznatan djelić ukupnog diverziteta mikobiote kanjona rijeke Duboke — navode iz naučnog tima MycoBH.
Pročitajte još:
- Podnesena tužba zbog niza propusta pri izdavanju dozvola za mHE Duboka
- Organizacije iz EU stale u odbranu rijeke Duboke i vodopada Skakavac
- Mikolozi u Blagaju otkrili četiri rijetke Gljive
Među registrovanim vrstama izdavajaju se Sowerbyella fagicola – do sada samo jednom zabilježena u Bosni i Hercegovini (okolina Olova) i predložena za status kritično ugrožene vrste (CR), prije svega zbog senzibilnosti staništa koja naseljava (očuvane šumske sastojine sa dubokim slojem stele i listinca). U svim zemljama u kojima je zabilježena nalazi se na crvenim listama.
Druga vrlo značajna vrsta koja je registrovana je Chromosera viola – prvi put pronađena u Bosni i Hercegovini i sa manje od 50 poznatih lokaliteta na kojima ova vrsta živi globalno. Preferira šumske sastojine bukve, hrasta, bora, kao i drugih vrsta drveća i karakteristična je za umjereni i mediteranski dio evropskog kontinenta.
Pored pomenute dvije vrste, u okviru straživanja iz MycoBH zabilježili sujoš nekoliko veoma rijetkih i ugroženih vrsta gljiva o kojima kako kažu namjeravaju oficijelno izvjestiti partnersku organizaciju Centar za životnu sredinu iz Banjaluke koja rukovodi biološkim istraživanjima ovog područja.
Energetski portal