Slovenija, jedna od najmanjih, ali najzelenijih država Evropske unije, brzo je prihvatila evropske standarde i približila se najvišem nivou u oblasti zaštite životne sredine. Prema izvještaju američkih univerziteta Yale i Columbia, koji kroz svoj EPI indeks pokazuje koliko su zemlje u svijetu blizu postizanja ciljeva ekološke politike, Slovenija se uvijek nalazi među vodećim zemljama, često u društvu Finske, Danske, Ujedinjenog Kraljevstva, Austrije.
Damjan Bergant, ambasador Republike Slovenije u Srbiji, kaže da ova država redovno zauzima visoko mjesto na rang-listama kvaliteta života prema relevantnim naučnim i međunarodnim organizacijama. Ovo se dijelom pripisuje očuvanoj prirodi, koja je velika prednost zemlje i osigurava čistu vodu, vazduh, proizvodnju kvalitetne hrane i raznovrsne mogućnosti za opuštanje i rekreaciju. Slovenija ulaže značajna sredstva u očuvanje prirode, a ulaganja su se znatno povećala od punopravnog članstva u EU. Naš sagovornik naglašava da je zaštita životne sredine sveobuhvatno regulisana Zakonom o zaštiti životne sredine, koji zajedno sa Zakonom o očuvanju prirode i Zakonom o vodama čini temelj državne strategije – Nacionalnog programa zaštite životne sredine. Trude se da svi nacionalni strateški i programski dokumenti budu usklađeni s Agendom 2030 i da doprinesu ostvarivanju 17 globalnih ciljeva održivog razvoja.
Na putu ste da postanete u potpunosti ekološka država. Kako se u jednoj od najzelenijih država u EU ostvaruje ekološka tranzicija? Na čemu se temelji vizija ekološkog razvoja Slovenije?
– Ako se fokusiramo na područje energetike, usmjereni smo na smanjenje potrošnje energije i primjenu mjera energetske efikasnosti na svim nivoima (domaćinstva, industrija i usluge, javni sektor, sistemski nivo i problem gubitaka u mreži). Takođe, težimo ka korištenju obnovljivih izvora energije (OIE). Postavili smo ciljeve za 2030. godinu – udio OIE 30–35 odsto u konačnoj potrošnji energije, koje pokušavamo ostvariti kroz sprovođenje mjera.
U 2023. godini zabilježen je izuzetan rast u sektoru solarnih elektrana, povećavši ukupne kapacitete sa 690 na preko 1.100 MW. Rast proizvodnih kapaciteta solarnih elektrana u 2023. godini bio je, gledano po stanovniku, najviši u poređenju sa svim državama EU. Ovakav porast od oko 400 MW dodatnih kapaciteta godišnje trebao bi se održavati svake godine kako bismo ostvarili cilj postavljen u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, koji predviđa oko 3.500 MW kapaciteta solarnih elektrana do 2030. godine.
Ipak, još mnogo toga treba učiniti, posebno u vezi s korištenjem vjetroelektrana, gdje smo među posljednjima u Evropskoj uniji. Najviše problema imamo s prostornim planiranjem. Ovde bi nam koristile informacije o projektima, implementaciji i smještaju u državama Zapadnog Balkana.
U FOKUSU:
- SARADNJA NAUKE I PRIVREDE ZA ODRŽIVU BUDUĆNOST
- RJEŠAVANJE PROBLEMA SA VIŠIM HARMONICIMA
- ENERGETIK ENERGIJA OSVAJA REGIONALNO TRŽIŠTE
Kakva je struktura energetskih izvora u Sloveniji? Koliki je udio obnovljivih izvora energije i kako planirate povećati udio u narednom periodu?
– Domaća proizvodnja energije u 2023. godini iznosila je više od 131.000 teradžula (TJ), što je osam odsto manje nego prethodne godine. Gotovo 47 odsto dolazilo je iz nuklearne energije, 32 odsto iz OIE, uključujući hidroenergiju, dok je 21 odsto iz uglja. Slovenija je zadovoljila manje od polovine (48 odsto) svojih energetskih potreba iz domaćih izvora, dok je preostalu količinu uvozila. U poređenju s prethodnom godinom, energetska zavisnost povećana je za pet postotnih bodova.
Za snabdijevanje energijom, uzimajući u obzir uvoz i izvoz energije, bilo je dostupno skoro 268.000 TJ. U strukturi snabdijevanja energijom, naftni proizvodi dominirali su s preko 36 odsto udjela, slijedila ih je nuklearna energija (23 odsto), a energija iz obnovljivih izvora zajedno s hidroenergijom (oko 17 odsto), ugalj (12 odsto) i prirodni gas (11 odsto).
U strukturi konačne potrošnje, naftni proizvodi prevladavali su sa 47 odsto, zatim električna energija (23 odsto), OIE (14 odsto), prirodni gas (12 odsto), toplota (tri odsto) i čvrsta goriva (jedan odsto).
Vi ste lider u regiji u području cirkularne ekonomije. Kako ste to postigli? Jeste li primjenjivali prakse EU zemalja?
– Slovenija aktivno promoviše princip cirkularne ekonomije, što se manifestuje u Strategiji održive pametne specijalizacije. Nadležna ministarstva provode akcije kako bi ojačala cirkularnu ekonomiju, posebno kroz Plan oporavka i otpornosti te Program evropske kohezione politike 2021–2027.
U skladu s Integralnim strateškim projektom dekarbonizacije Slovenije, stvorili smo podržavajuće okruženje kako bismo pomogli preduzećima u tranziciji ka niskougljičnoj cirkularnoj ekonomiji i korištenju digitalnih tehnologija za jačanje njihove konkurentnosti. Provodimo i javni poziv za podsticanje dekarbonizacije i tranzicije ka niskougljičnoj cirkularnoj ekonomiji, koji će podržati projekte preduzeća u razvoju održivih i cirkularnih poslovnih strategija i uvođenju novih poslovnih modela. Kroz Program evropske kohezione politike 2021–2027. provodimo mjere koje doprinose efikasnijem korištenju resursa i poboljšanju materijalne produktivnosti. Posebna pažnja biće posvećena podršci niskougljičnim i cirkularnim poslovnim modelima, kao i osnivanju Centra za cirkularnu ekonomiju, koji će povezati slovenačke aktere s ovog područja.
Od 2016. godine imamo Strateško razvojno-inovativno partnerstvo, značajnu platformu sa 94 člana, uključujući privredne subjekte, obrazovne, istraživačke institucije i nevladine organizacije.
Više od 60 odsto teritorije Slovenije prekriveno je šumom i zelenilom, ima 40 nacionalnih parkova i rezervata u kojima živi preko 30.000 vrsta životinja. Koliko ulažete u očuvanje biodiverziteta?
– Smješteni na raskršću alpske, panonske, dinarske i mediteranske biogeografske regije, s ponosom se svrstavaju među prirodno najbogatija područja. Uprskoj manjoj površini (0,004 odsto svjetske površine), ovdje živi više od jedan odsto svih poznatih živih vrsta na Zemlji, što čini preko 30.000 vrsta, iako se procjene kreću i do 120.000 vrsta. Slovenija ima najveći udio područja Natura 2000 među svim članicama EU – više od 37 odsto ukupne površine teritorije, a razna zaštićena područja zajedno obuhvataju gotovo polovinu državne površine. U posljednjih sedam godina izdvojili su više od 100 miliona eura za projekte očuvanja biodiverziteta, pri čemu svake godine alociraju 12 miliona eura iz državnog budžeta, dok je dodatnih pet miliona eura iz Šumskog i klimatskog fonda. U programskom periodu 2021–2027. očekuju oko 130 miliona eura iz fondova EU.
Intervju vodila: Mirjana Vujadinović Tomevski
Intervju u cijelosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA I FINANSIRANJE ZELENE GRADNJE
