Klimatska kriza već je donijela globalne, veoma ozbiljne, posljedice, a ostvarenje cilja ograničavanja porasta globalne temperature na 1,5oC dovedeno je u pitanje, zbog čega su potrebne hitne i odlučne akcije. Kako bi se povećale šanse za ostvarenje pomenutog cilja, na prethodnoj Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP28), postignut je dogovor da se do 2030. godine utrostruče kapaciteti za obnovljive izvore energije, kao i udvostruči energetska efikasnost.
Ovaj tranzicioni proces zahtijeva značajno povećanje potražnje za kritičnim mineralima, koji su ključni za izgradnju, proizvodnju, distribuciju i skladištenje obnovljive energije. Tako su bakar, kobalt, nikl, litijum, grafit, rijetke zemlje i aluminijum potrebni za električna vozila i skladištenje baterije, dok solarni paneli uključuju silicijum, kadmijum, telur i selen. Takođe, vjetroturbine zahtijevaju bakar, a hidroelektrane bakar, olovo, cink i aluminijum.
Ove resurse uglavnom posjeduju zemlje u razvoju, kao što su Afrika, Azija i Latinska Amerika, što je ujedno i dobra prilika za unapređenje njihovih ekonomija. Međutim, ono što je neophodno, jeste da se vodi računa o ljudskim pravima, a posebno autohtonih naroda.
Zbog toga je Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, 2024. godine osnovao Panel o kritičnim mineralima za energetsku tranziciju, kako bi se osiguralo da ova tranzicija bude pravedna, održiva i korisna svim narodima. U najnovijem izvještaju Panela predstavljeni su principi i konkretne preporuke za vlade, institucije i druge zainteresirane strane o ključnim mineralima u kritičnom trenutku. Riječ je o sedam vodećih principa i pet preporuka koji treba da se primijene za uvođenje pravičnosti i pravde u, kako je navedeno, trci ka neto nultim emisijama.
- Ljudska prava moraju biti u središtu svih lanaca vrijednosti minerala. Eksploatacija prirodnih resursa ne smije dolaziti po cijenu ljudskih prava.
- Integritet planete, životne sredine i biodiverziteta mora biti zaštićen. Ekološki standardi i regulacije su ključni za minimiziranje štetnog uticaja na okolinu.
- Pravda i jednakost moraju biti temelj lanaca vrijednosti minerala, osiguravajući da sve zajednice i države imaju koristi od bogatstva resursa, a ne da budu eksploatisane.
- Razvoj mora biti podstaknut kroz pravednu raspodjelu koristi, dodanu vrijednost i ekonomsku diversifikaciju. Zemlje bogate resursima treba da koriste ove minerale za jačanje domaćih ekonomija, a ne samo da ih izvoze kao sirovine.
- Odgovorne i pravedne investicije, finansije i trgovina su neophodne kako bi se osigurala održiva ekonomska tranzicija i spriječile nepravde u lancima vrijednosti.
- Transparentnost, odgovornost i borba protiv korupcije su ključne za osiguranje dobre uprave i izgradnju povjerenja u sektor.
- Multilateralna i međunarodna saradnja moraju biti temelj globalne akcije, jer samo zajednički napori mogu da riješe složene izazove energetske tranzicije, pri čemu se promovišu mir i sigurnost.
Pročitajte još:
- Italija ponovo otvara rudnike u potrazi za kritičnim mineralima
- Kako unaprijediti strateška partnerstva zemalja za snabdijevanje kritičnim mineralima
- Pad cijene minerala za tehnologiju čiste energije mogao bi da naškodi tržišnoj ponudi
Kako bi ovi principi bili primijenjeni u praksi, Panel je iznio pet konkretnih preporuka.
- Osnivanje visokog savjeta stručnjaka koji bi ubrzao veći dio saradnje i koristi u lancima vrijednosti, omogućavajući pravednu trgovinu i investicije u kritične minerale.
- Uspostavljanje globalnog okvira za praćenje, transparentnost i odgovornost duž cijelog lanca vrijednosti minerala, od iskopavanja do reciklaže, kako bi se olakšala korporativna odgovornost i promovisalo poštovanje ljudskih prava.
- Kreiranje Globalnog fonda za rudarsko naslijeđe kako bi se riješili problemi napuštenih rudnika, sa posebnim naglaskom na rehabilitaciju životne sredine i sanaciju zagađenih područja.
- Podrška malim i zanatskim rudarima, kako bi oni postali agenti promjene, podstičući održivi razvoj i zaštitu životne sredine.
- Postavljanje ciljeva za efikasnost materijala i cirkularnost duž cijelog životnog ciklusa kritičnih minerala, čime bi se promovisali reciklaža i održiva upotreba resursa.
Iako ovi resursi mogu da donesu veoma važne koristi, povećanje potražnje za njima donosi rizike, ukoliko se njima ne upravlja na odgovarajući način. Rizici mogu da se ispolje u vidu zavisnosti od sirovina, pojačavanje geopolitičkih tenzija, a takođe mogu negativno da utiču na životnu sredinu, prava, sigurnost i zdravlje ljudi. Generalni sekretar Ujedinjenih nacija, zatražio je da se preporuke panela predstave državama članicama i relevantnim stranama prije narednog COP29 radi ubrzanja prelaska na obnovljive izvore energije.